Računi su već ovu zimu građanima bili veći, a za iduću se najavljuje poskupljenje do 20 posto. Proizvođači plina sada profitiraju, ali bi neki dobavljači uskoro mogli biti u teškim problemima. Istovremeno, Europa planira smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Novinarka Provjerenog Ana Malbaša pričala je s ključnim osobama plinskog biznisa.
Galerija
Nabavne cijene plina drastično su porasle, što će svakako utjecati na dobavljače, posebno one koji nisu osigurali cijenu plina na veleprodajnom tržištu. Cijena za kućanstva je, pak, definirana.
"Veliki teret će podnijeti HEP. HEP će u tom dijelu imati i neke financijske gubitke i ono čega se ja bojim je da će HEP nakon cijelog ovog procesa biti u situaciji u kojoj je bila INA kada joj je Ivica Račan odlučio tražiti strateškog partnera", rekao je Ivan Brodić, glavni urednik portala Energypress.
Cijela se situacija već ove zime vidjela na našim računima, a Vlada je najavila porast do 20 posto za iduću sezonu grijanja.
"Ona je porasla znatno manje nego što bi mogla porasti zbog toga što se Vlada odrekla PDV-a i dijela svojih trošarina. Meni se čini, što se tiče građana, da je ta cijena takva kakva je i takva će biti kroz godinu dana. Što će biti za godinu dana, to je teško reći", rekao je Brodić.
Teško je i Prvom plinarskom društvu (PPD) predviđati razvoj situacije što se tiče nabavke ruskog plina. Oni trećinu plina nabavljaju od ruskog Gazproma.
"Mi smo 2017. sklopili dugoročni ugovor na 10 godina i zasad plin neometano teče. Mi taj plin plaćamo u eurima", rekla je Ivana Ivančić, izvršna direktorica zadužena za nabavu plina u PPD-u.
Putin je najavio da će neprijateljske zemlje plin morati plaćati u rubljima, što znači da će mijenjati valute i gubiti silnu količinu novca. To posebno brine kada znamo da dobar dio plina u Europsku uniju dolazi plinovodima iz Rusije.
"Europa godišnje troši između 400 i 500 milijardi metara kubnih prirodnog plina, a plinovodima iz Rusije dolazi 32 posto ukupnog uvoza", rekla je Ivančić.
EU pokušava smanjiti ovisnost o Rusiji
Europska unija do 2030. planira u gotovo u potpunosti smanjiti ovisnost o ruskom plinu, i to prije svega izgradnjom brojnih LNG terminala.
"Mi hoćemo zamijeniti energente koji dolaze iz Rusije, kazniti Rusiju dugoročno bez obzira kakva će politička budućnost biti i nećemo kupovati naftu ni plin iz Rusije", rekao je Davor Štern, energetski konzultant i bivši ministar gospodarstva.
Iako se tako možda čini, ovo nije naš najgori scenarij. Iz PPD-a podsjećaju na plinsku krizu 2009., kada je Hrvatska imala samo jednu mogućnost dobave. S godinama se situacija poboljšavala.
"2011. je izgrađena nova, dvosmjerna interkonekcija s Mađarskom. I 2020. je pušten u pogon i terminal na Krku. Danas je Hrvatska u daleko boljoj situaciji. Više to nije jedna cijev. Mi smo tada bili nekakva slijepa ulica, znači plin je mogao doći samo u Hrvatsku, nigdje nije mogao dalje", objasnila je Ivančić.
U ovome trenutku možemo eventualno, kaže Davor Štern, razmišljati o preusmjeravanju na te druge pravce.
"Ono gdje bismo mogli imati izlaz je spajanje s plinovodom prema Italiji i koristiti alžirski plin koji dolazi podvodno ispod Sredozemlja u Italiju. Kapaciteta navodno ima dovoljno, a politički odnosi s Alžirom su dobri. Mislim da bismo se na tu stranu trebali orijentirati", rekao je.
"LNG terminal je dobrodošao. Međutim, on ima limitirane kapacitete. Dio kapaciteta je već prodan Mađarima, a dio je pod PPD-om", dodao je.
Utjecaj LNG terminala
Na LNG-u postoji ukupno pet zakupaca, odnosno korisnika. Oni ukapljeni prirodni plin dopreme preko brodova. Isti se onda uplinjava, te otprema u naš transportni sustav kojim upravlja Plinacro.
"U prošloj godini 57 posto plina je došlo s LNG terminala, a 21 je došao iz domaće proizvodnje. Svega 22 posto je uvezeno kopnenim putem. No pitanje je zakupaca LNG terminala, pitanje sigurnosti opskrbe Hrvatske, zapravo je u rukama tih kompanija", rekla je Daria Karasalihović Sedlar, profesorica na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.
Oko izgradnje terminala na Krku dugo se vremena vodila polemika. U energetskom smislu, stručnjaci tvrde, on je spas. No i ovih dana održani su prosvjedi Greenpeacea koji upozoravaju na štetnost korištenja fosilnih goriva.
"Jasno je da odgovor na našu ovisnost o fosilnim gorivima nije u tome da nađemo novog 'dilera' nego da ubrzamo tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, tj. pravoj energetskoj neovisnosti", rekao je Perica Štefan iz Greenpeacea.
Terminalom upravlja, održava ga i razvija ga LNG Hrvatska. Iz te tvrtke za Provjereno su rekli je njegov trenutni maksimalni kapacitet 2,6 milijardi kubičnih prostornih metara: "Terminal je dimenzioniran da uz trenutnu domaću proizvodnju može zadovoljiti sve potrebe Republike Hrvatske za prirodnim plinom."
"On može pomoći da u slučaju velike zime upotrijebimo njegove kapacitete do limita, ali dugoročno nama treba izlaz. U slučaju razvoja neke industrije i potrebe za većom količinom plina, bojim se da neće biti dovoljno", rekao je Štern.
Koliko plina proizvodi INA?
INA plin proizvodi na domaćim poljima. Prošle je godine, rekli su za Provjereno, proizveli gotovo 800 milijuna metara kubnih plina, što je tridesetak posto ukupnih potreba hrvatskog tržišta. Međutim, njom dobrim dijelom upravlja mađarski MOL.
"MOL-u je u interesu da taj plin proda pogotovo na hrvatskom tržištu jer onda tu nema tolikog troška prometa. Kod nafte je nešto situacija drugačija", rekao je Brodić.
INA je od 2017. tri milijarde kuna uložila u istraživanja i proizvodnju nafte i plina. Tako je, primjerice, otkriveno plinsko ležište pokraj mjesta Severovci. Na sjevernom Jadranu će se izbušiti potencijalno devet novih bušotina. Iz jedne se već započelo s proizvodnjom prirodnog plina.
"Hrvatska je u prošloj godini vlastitom proizvodnjom zadovoljila svega 21 posto. Puštanjem u proizvodnju novih polja i novih otkrića, ali i novih bušotina razradnih koje je INA napravila, moglo bi se taj postotak u ovoj godini popeti na tridesetak posto, ali ne više od toga", rekla je Karasalihović Sedlar.
Ini je tek nedavno dodijeljena dozvola za istraživanje na koncesiji koja se nalazi na području Zapadne pustinje u Egiptu. Sirija je bila važno tržište sve do uvođenja međunarodnih sankcija toj zemlji te je Ina do daljnjega obustavila rad u toj zemlji.
Sjever Europe imat će problema
Sankcije su Rusiji uvedene na raznim ekonomskim sferama, ali ne i na svim energetskim. O uvođenju embarga s europske strane zasad nema govora jer bi sada Europska unija time sama sebi, tvrde stručnjaci, pucala u nogu. Ipak, to može učiniti Rusija.
"Probleme će imati sjever Europe zbog toga što je zatvoren Sjeverni tok 2. On nije pušten u promet iako je gotov. Ukrajinski tok, onaj tok koji je godinama bio glavni tok prema Europi, radi usprkos ratu. On uopće nije došao ni u kakvo pitanje", rekao je Brodić.
Zbog situacije u Ukrajini sada se pokušava pronaći alternativa ruskom plinu.
"Sad radimo sve što se može da energija dolazi iz Amerike, konkretno LNG. Tu će profitirati Amerika i proizvođači, a Europa će plaćati skuplji plin. I bit će apsolutno nekonkurentna u svojoj industrijskoj proizvodnji među zemljama koje imaju jeftin plin", rekao je Štern.
Zbog dugogodišnjeg sraza velikih sila, SAD-a i Rusije, pati se i umire na tlu Europe. Rat se vodi na svim razinama, pa i na energetskoj. Prijeti se embargom, smrzavanjem i računima za plin koje gotovo nitko neće moći platiti.
Građani su teško preživjeli ovu zimu, a najave poskupljenja za iduću unose nemir i brigu u kućanstva. Vlada je poduzela određene korake da porast cijena ne ode u nebo, ali pravo je pitanje što će biti u budućnosti ako se u Ukrajini ne postigne mir, a svjetske sile ne utaže svoju glad za širenjem utjecala van svojih granica.
Stigao odgovor PPD-a
Priopćenje PPD-a o novom momentu u odnosima s Rusijom i plaćanju plina u rubljima stiglo je u petak, dan nakon emitiranja priloga.
"PPD za sada nije zaprimio zahtjev za izmjenom ugovornih odredbi od strane našeg dobavljača tvrtke Gazprom Export. Isporuke teku neometano te PPD zadovoljava sve svoje obveze prema svim svojim kupcima.
U ovom trenutku najvažnijom smatramo sigurnost opskrbe, koju osiguravamo zahvaljujući svim našim dobavljačima.
Uz Gazprom Export, PPD posluje i s drugim dobavljačima te ima pristup svim europskim plinskim burzama. Sigurnost opskrbe je apsolutni prioritet o kojem ovisi neometano funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva, a onda posljedično i drugih područja funkcioniranja društva u Republici Hrvatskoj", naveli su.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
