Velika analiza: Što ako se opskrba plinom iz Rusije prekine? Donosimo moguće scenarije

Većina plina kojim se koristi Europska unija dolazi iz uvoza - više od 80 posto. Najveći dio u Europu stiže cjevovodima - oko 74 posto, a preostalo se nabavlja putem LNG terminala, pojasnila je za Dnevnik Nove TV reporterka Jasmina Boić.

Europska unija se opskrbljuje plinom iz četiri područja: iz Rusije, Norveške, Azerbajdžana i Sjeverne Afrike. Najviše plina uvozimo iz Rusije - oko 40 posto. Ruski plin u Europu stiže preko Turske, Ukrajine, Poljske te izravno preko Baltika do Njemačke. Tim je pravcem plin trebao stizati i novim plinovodom, Sjeverni Tok 2, no on je zbog najnovije krize do daljnjega obustavljen. 

Neke članice Europske unije u Rusiji kupuju i do 94 posto plina kojim se koriste, primjerice Finska. O ruskom plinu poprilično su ovisne i Njemačka s 49 posto odnosno Italija s 46 posto ruskog plina u ukupnoj potrošnji. Tu je i Hrvatska, koja za svoje potrebe upotrebljava 60 posto ruskog plina. S obzirom na veliku ovisnost Europe o ruskom plinu, postavlja se pitanje - što ako se opskrba iz Rusije prekine?

Prije svega, treba naglasiti da Rusija već mjesecima Europi šalje smanjene količine plina. Ako pogledamo usporedbu 2020. i 2021. godine, vidimo da je Europska unija kraj prošle godine dočekala sa znatno manje ruskog plina nego godinu prije. Zbog toga su europske zalihe plina na povijesno niskim razinama. 

Plina je sve manje, pa je sve skuplji. Razlika je u cijeni megavatsata danas, kada iznosi nešto više od 87 eura, u odnosu na kolovoz prošle godine, kada je megavatsat plina stajao oko 40 eura, te godinu dana ranije, kada smo ga plaćali nešto više od 16 eura. Europska komisija traži alternativu...

Pročitajte i ovo Moglo bi potrajati Scholz o zaustavljanju Sjevernog toka 2: ''Važno je spriječiti eskalaciju i novu katastrofu''

Pročitajte i ovo Energetska konferencija Nova odluka iz Rusije: Putin u pismu objavio što će biti s isporukom plina

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, poručuje kako se grade partnerstva za energetsku sigurnost sa Sjedinjenim Državama, a prvenstveno se odnosi na više opskrbe ukapljenim plinom.

"Razgovaramo i s drugim opskrbljivačima plina, primjerice s Norveškom, o povećanju isporuke Europi", kazala je von der Leyen.

Norveška je već sada na maksimumu proizvodnje plina, pa je nadoknada manjka izglednija preko LNG terminala. Ukapljeni plin mogli bismo nabaviti iz SAD-a, ali i Katara ili Japana. Sve, dakako, ovisi o zalihama izvoznika i cijeni na tržištima. Dobra je vijest da smo pri kraju veljače, što znači i zime. Manje hladnoće znači i manju potrošnju plina.  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr