Na nabavku cjepiva protiv koronavirusa Europska unija potrošila je više od dvije milijarde eura. Tu informaciju znamo, ali ne znamo tko je sudjelovao u nabavci s hrvatske strane, koliko je javnog novca potrošeno i što sve sadrže ugovori.
Pročitajte i ovo
Cjeloviti ugovori nisu dostupni, ali Vlada tvrdi da podatke o nabavi imaju Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Novinarka Provjerenog Ana Malbaša poslala je upite, ali nitko nije htio stati pred kamere niti su dostavljeni traženi podaci.
Pitanja o ugovorima s proizvođačima cjepiva protiv koronavirusa novinari diljem Europe postavljaju već dulje vrijeme. Traže i da se objasne poruke koje je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen razmijenila sa šefom Pfizera prije nabavke 1,8 milijardi doza.
"Vidjeli smo i zaključke Europskog parlamenta. Poziva Komisija da sve te dokumente koji su vezani za nabavku cjepiva učine transparentnim. Mislim da je nekakav rok za to kraj travnja ove godine", rekao je Šime Smolić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Nakon reportaže Provjerenog, predsjednica Udruge za zaštitu prava pacijenata Jasna Karačić, koja ujedno zastupa i prava svih europskih pacijenata, obratila se europskoj pučkoj pravobraniteljici Emily O'Reilly.
"S najvećom smo pozornošću pratili televizijski prilog novinarke Ane Malbaše. (…) Također, postoji nekoliko vrlo sumnjivih istraga o korupciji iz različitih država članica o postupcima u pandemiji (…) Nakon što primite ovaj dopis, pozivamo Vas da se javno očitujete u vezi s javnom nabavom cjepiva, COVID testova i drugih materijala u zdravstvu koji su u upotrebi", stoji u pismu koje je poslala O'Reilly.
Što se krije u zacrnjenim dokumentima?
Dokumenti o nabavi cjepiva su tek djelomično objavljeni na stranicama Europske komisije. Novinari i razne organizacije tražile su da im se dostave ugovori sa svim stavkama. Dostavljeni su nekima, ali su većinom ostali zacrnjeni.
"Vidimo da postoji nekakva sumnja što se krije iza tih podataka. Je li to iznos ili od koga je to došlo, iz koje države i tko je s kime povezan? Je li direktor tvrtke u nekakvim obiteljskim ili prijateljskim odnosima s čelnicima Europske unije?", rekla je Karačić.
Problema je u neznanju na više razina. Jedan je svakako, ističe Smolić, što ne znamo koliko je javnog novca na nabavku cjepiva protiv koronavirusa potrošila svaka od zemalja članica.
"Možda hrvatski građani imaju percepciju da su to platili Nijemci, Nizozemci, Šveđani, da mi nismo ništa doprinijeli. Međutim, to nije točno. Mislim da građani trebaju biti zainteresirani i da je to, između ostaloga, i naš novac", rekao je.
Pročitajte i ovo
Ne znamo ni jediničnu cijenu pa zbog toga ne možemo usporediti koji je proizvođač cjepiva bio najisplativiji.
"Mislim da je dužnost kompanija koja su proizvela cjepiva da budu transparentne u tom čitavom procesu jer su građani indirektno dali svoj novac da se razviju cjepiva", ustvrdio je Smolić.
Još je jedan problem, kaže Karačić: pacijenti ne znaju na koji način su regulirana njihova prava u slučaju da nešto pođe po zlu nakon primitka cjepiva. I na to je upozorila pučku pravobraniteljicu.
"Europska komisija, koja je i uvela cijepljenje, koja radi nabavu cjepiva, nema odgovornu osobu. Nema ured gdje mogu doći pitanja i prijave za nuspojave", rekla je Karačić.
Nedostaci u procesu nabave
Ekipa Provjerenog je po odgovore otišla i u Hrvatsku agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Njihova glasnogovornica Ivana Šipić je rekla da je više predstavnika iz Hrvatske sudjelovalo u procesu dobivanja odobrenja cjepiva. Cijeli je postupak proveden centralizirano na europskoj razini.
"Europska komisija daje odobrenje na temelju znanstveno stručne ocjene koja se provodi pri Europskoj agenciji za lijekove", rekla je.
Daju je predstavnici nacionalnih agencija za lijekove, među kojima je i HALMED, u više stručnih i znanstvenih povjerenstava te radnih grupa.
"Svi oni zajednički procjenjuju tu dokumentaciju, raspravljaju i u konačnici donose mišljenje, preporuke o tome može li se pojedino cjepivo odobriti. Ako se stavlja na tržište Europske unije, onda HALMED još dodatno radi provjeru i daje suglasnost da može biti stavljena kod nas tu u promet", rekla je.
Pročitajte i ovo
Onda slijedi proces nabave, koja je također centralizirana i za koju je zadužena Europska komisija. Na početku pandemije nam se, kaže Smolić, to činilo prihvatljivo.
"Kako je vrijeme odmicalo, tako smo vidjeli velike nedostatke u tom procesu. Prvo je cjepivo kasnilo, imali smo problema s jednim proizvođačem cjepiva. U većini zemalja koje su se odlučile na drugačiji način nabaviti cjepivo – poput Izraela, Sjedinjenih Država ili Velike Britanije – proces cijepljenja je počeo puno ranije", rekao je.
"Mi smo pandemiju stavili pod kontrolu i to je ogroman uspjeh, bez obzira na neke nedostatke u svemu tome. Ali, upravo je i to jedan od argumenata zašto bismo trebali biti transparentni", dodao je.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
