Krenulo se, obilazilo, davalo rokove, a neke zagrebačke škole ni dvije godine nakon potresa nisu pune učenika. Oko 6500 djece i njihovih roditelja je na mukama jer obnova je stala, u pojedinim slučajevima naizgled i trajno. U onima u kojima se radi, ne nazire se kraj.
Stara zgrada Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskoga se ojačava, a nadogradilo se novo krilo škole. Radovi su bili pri kraju i onda je nastao zastoj jer nedostaje jedan papir.
"Ovo istočno pročelje debelo kaska s radovima zbog ova četiri komada fasade na aneksima jer je tog građeno '61. godine posebnim tehnikama. Ne postoje više majstori koji to rade, ali se da napraviti vjerna kopija", rekla je Lili Budiša, predsjednica Vijeća roditelja spomenute škole.
Kulir, odnosno pročelje, nije zaštićeno kulturno dobro, ali cijelo područje oko škole je zaštićena cjelina. Puknulo je i odvojilo se od zgrade na pojedinim mjestima.
"Potencijalno predstavlja opasnost da padne djeci po glavama te je prijedlog da ipak ide dolje. To je naočigled puknuto i svi na gradilištu to vide. Od petog mjeseca se vode razgovori oko tog kulira", rekla je Budiša.
O tome koji su radovi sljedeći odlučuje jedan čovjek – konzervator koji će nakon godinu dana prebacivanja papira i stručne analize – donijeti konačno rješenje.
"O tom jednom papiru, koji bismo trebali dobiti u idućih mjesec dana, ovisi hoće li nam škola najesen biti spremna za polazak učenika", rekla je Budiša.
Gradske vlasti tvrde da nisu krivi samo konzervatori. Prenatrpani su, s 400 predmeta po službeniku jer nisu zaduženi samo za škole.
"Mi pokušavamo taj ured ekipirati bolje, pokušavamo u taj ured premjestiti i već jesmo doveli neke stručnjake", rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba te dodao: "Ja uzimam na sebe da taj rok hvatamo i na koordinaciji s predstavnicima vijeća roditelja i ravnatelja smo rekli da ćemo učiniti sve od sebe da to bude rujan 2022."
Gube mjesece čim otkriju nešto novo
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna nije došla ni do javne nabave. Već pet puta se odgodila.
"I tih prvih godinu dana mi smo zapravo bili zadovoljni dinamikom na koji su se način stvari rješavale. Odnosno, zadovoljni s onim što smo mi radili. Mi smo izbacili šutu, premjestili stvari, nama su djeca aktivno sudjelovala u procesu preseljenja", rekla je Helena Krmpotić, predsjednica Vijeća roditelja škole.
I onda je sve stalo.
"Imali smo problem kada je pala ta šuta. Onda su se našle na zidovima neke slike i freske za koje se pretpostavljalo da su od Hermana Bollea i mi smo već prije pet mjeseci s restauratorima zatvorili tu priču. Međutim, nije mi jasno da pet mjeseci sustav stoji i ne funkcionira kad se sve doslovno moglo riješiti u dva dana", rekla je Krmpotić.
Pročitajte i ovo
Pet mjeseci oko dva betonska stupa izgubili su i u Osnovnoj školi Zrinski. Gube mjesece svaki put kad se s nekim radom otkrije nešto novo: neka stara cigla, natpis ili neki povijesni dio koji je do sada godinama stajao prekriven betonom ili bojom.
"Čim naiđete na jednu takvu stvar, vi morate ponovno projektirati. Opet kreće ta procedura gdje jedan papir malo duže putuje pa je netko na godišnjem pa je netko na bolovanju i nama se događa da mi papire znamo čekati po mjesec ili dva", rekao je Tomislav Nađ, predsjednik Vijeća roditelja OŠ Petra Zrinskog.
Pročitajte i ovo
Osim obnove, treba se izgraditi još jedna zgrada.
"Naši ravnatelji i djelatnici rade na pet lokacija, rade po tramvajima, klupama, po parkovima, nemaju radno mjesto. Nekada zaboravljaju u koju školu trebaju otići odu u krivu školu. Nama ne da je voda do grla, nego do nosa", rekao je Nađ.
Drugi bar nisu na pet lokacija, već tri. Mario Keča, ravnatelj OŠ Ksaver Šandor Gjalski, koordinira 280 učenika i 50 zaposlenika razasutih po gradu. Kaže da se nekada škola mogla završavati i bez da se doma učilo, a danas to nije slučaj jer je puno više informacije i gradiva za svladati.
"Osim toga, trebaju imati vremena da budu djeca i rade ono čime se djeca bave, a toga je nažalost sve manje i manje", rekao je.
Gotovo godinu dana se ništa ne radi
Na gornjem gradu dvije škole stoje kao zapakirani relikti prošlosti. Ondje nema buke strojeva, radnika ni radova. Čuje se tek buka prometa i žamora iz obližnjeg kafića jer ondje se gotovo godinu dana ništa ne radi. Blankina kćer pohađa Gimnaziju Tituš Brezovački iako u njoj nikada nije sjedila.
"Obećano nam je da će škola najvjerojatnije biti spremna za školsku godinu 2022./2023. Što je, u slučaju moje kćeri, treći srednje", rekla je Blanka Čičak, predsjednica vijeća roditelja Gimnazije.
Radovi stoje od izbora. Više od polovine svog školovanja neki će učenici provesti u nekoj drugoj školi koja je trebala biti privremeno rješenje, a pitanje je hoće li ikada zasjesti u klupe svoje škole.
"Čitav projekt nije bio usklađen s pravilima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture", rekla je Čičak.
Pročitajte i ovo
Gotovo je identična priča i u drugim zagrebačkim školama. Radovi su stali i u školi za klasični balet, a učenici već dvije godine odlaze na nastavu u neadekvatne prostorije Otvorenog učilišta. Na tablama škola gdje radovi stoje piše samo da su radovi započeli po Zakonu o gradnji.
"Radovi su započeti bez adekvatnih projekata, bez projekata koji su imali suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i kao takvi su morali biti obustavljeni i revidirani", rekao je Korlaet.
Bivši pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić tvrdi to nije točno.
"Nije bilo svih potrebnih dozvola. Međutim, sukladno Zakonu o građenju, sukladno Zakonu o obnovi, svi su radovi započeti prema važećim zakonima", rekao je.
Dodaje da su počeli komplicirati tamo gdje nema potrebe i uveli neke vanjske suradnike koji su napravili pomutnju. Da je njegova stranka ostala na vlasti, tvrdi da bi sve bilo završeno u roku. Ipak, Korlaet ističe da sadašnja vlast, za razliku od prethodnika, rade stvari po pravilima.
"Pri obnovi tih vrijednih školskih zgrada treba pomiriti dva kontradiktorna zahtjeva. Jedan je imperativ ojačanja kako bi naši đaci bili što sigurniji. S druge strane, treba očuvati vrijedne karakteristike. U prethodnoj administraciji se na ovo drugo nije mislilo", rekao je.
Tražili sastanak s gradonačelnikom
Problema je na sve strane, a malo se toga napravilo za 6500 učenika i njihove roditelje. Stvari naprosto teku presporo i zato su se okupili u inicijativu roditelja i zatražili sastanak kod gradonačelnika, što su odmah i dobili.
"To su djeca potresa. Taj potres nikako da ode od njih. Mi opet imamo razumijevanja za sve, ali voljeli bismo da se proces ubrza", rekao je Errol Bećirević, predsjednik Vijeća roditelja OŠ Bukovac.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Na Bukovcu su na novu školi čekali desetljećima, a cijeli proces ih dovodi do ruba živaca. Slično je u mnogim dijelovima Zagreba i okolice.
"Ovo za što se mi borimo i što tražimo to je zapravo nešto što naša djeca neće ni konzumirati, nego tek one generacije koje dolaze", rekla je Krmpotić.
I zato govore da neće šutjeti jer im je dosta. Slažu se da se stvari rade po pravilima i zakonu, ali ne na uštrb djece. Roditelji su uspostavili komunikaciju s gradskim vlastima i dobili obećanja. Može li administracija pratiti ta obećanja, ostaje pitanje koje muči sve.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
