Počelo suđenje Šešelju

"Do 1993. tisuće civila na Balkanu bile su ubijene, tisuće zatočene, protjerane, a njihovi domovi i kultura uništeni... Cilj je bio stvaranje države pod dominacijom Srba", rekla je tužiteljica Christina Dahl na početku haškog suđenja Šešelju za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH .

Pročitajte i ovo Svjedočio u postupku za ratni zločin Stanimirović: Nisam primijetio zlostavljanja u Tovarniku Uz puštanje na slobodu Šešelj od Haaga traži odštetu od 10 milijuna eura

Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.

Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom
Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon nesrpskog stanovništva ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.

Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se u optužnici.

Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991. Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.

Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine.

Šešelj je u pritvoru ICTY-a od dobrovoljne predaje 24. veljače 2003, a na suđenju će se braniti sam. Po struci je pravnik.

Suđenje će voditi tročlano vijeće u kojem su, uz predsjedavajućeg francuskog suca Jeana Claudea Antonettija i Belgijanac Frederik Harhoff i Talijanka Flavia Lattanzi.