Rukovanju je možda odzvonilo zbog pandemije koronavirusa. Iako se smatra uvriježenom i prepoznatom praksom i navikom, sve se češće izbjegava zbog prijenosa mikroba.

Galerija


Američki predsjednik nekoliko je puta rukovanjem došao u središte medijske pažnje. Tako na primjer ruku japanskog premijera Abea nije puštao, a s francuskim predsjednikom se nadmetao.

Vezani članci Koronavirus, ilustracija Sumnja se na britanski soj koronavirusa: U Zaboku oboljelo sedam učenika iz istog razreda i učiteljica Koronavirus u Njemačkoj Njemačka produljuje mjere: "Svakom građaninu jedan besplatni test tjedno"

"Pojam rukovanja je muževan, nasuprot ženstvenom francuskom ili orijentalnom naklonu. Vidi ga se kao muževnog, postaje nekakav test virilnosti. Ako pomislite kad je Donald Trump susreo Emmanuela Macrona i imali su svojevrsno nadmetanje tko će imat dulji, čvršći stisak", objašnjava profesorica Dorothy Noyes.

Rukovanje je globalno rasprostranjena gesta. Podrijetlo nije poznato. Koristili su je stari Grci, ali pretpostavlja se da postoji i dulje. Tako se simbolično pokazuje da u rukama nema oružja. Antropolog Craig Stanford tvrdi da je to zapravo način da se premosti fizički jaz između dvoje ljudi i da bude jasno osobi kojoj pružate ruku da nemate nikakve zle namjere.

Rukuje se prilikom susreta ili rastanka te posebno prilikom postizanja dogovora. Tako su nastale neke od najpoznatijih snimki.

"Rukovanje je ono što se fotografira u vrijeme bilo kakvog sporazuma. Rukovanje je fizički simbol nečega što se događa u prijenosu priznanja i odgovornosti i to radimo na način koji je vidljiv", govori Noyes.

Rukovanje odlazi u zaborav - 5
Rukovanje odlazi u zaborav - 1 (Foto: DNEVNIK.hr)

No zbog koronavirusa rukovanju je možda došao kraj. "Jedan od problema rukovanja jest taj da svi prenose potencijalno zarazne mikroorganizme. Pomislite na to kad sljedeći put kihnete ili odete na toalet, što vjerojatno dođe na vaše ruke. Zapravo uvijek podižete mikrobe, svaki put kad dodirnete površinu, možete podići i do 50 posto organizama s te površine", razjašnjava mikrobiolog Charles Gerba.

"Virusi se dodirivanjem ruku mogu jako brzo proširiti. Doista mislim da je ruka brža od kihanja u širenju bolesti", dodaje Gerba.

Navika se katkad teško riješiti, ali i nakon rukovanja morat će postojati nekakav pozdrav. "Nije riječ samo o gesti, nego o poruci koju prenosi. Ta poruka mora biti društveno naučena, prihvaćena i dijeljena. Ljudi se moraju na neki način složiti što će to biti", zaključio je antropolog Tok Thompson.

Možda smo neku od gesti koja će naslijediti rukovanje već vidjeli.

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr