Pojavili su se novi sporovi između dviju članica NATO-a, a problem je nastao u nadležnosti za situaciju u istočnom Sredozemlju. Turska i Grčka navodno planiraju nastaviti razgovore, i to na najvišoj razini.
potraga za ubojicom
FOTO Užas u susjedstvu: Žena odvela dijete u školu, ubijena u automobilu na ulici
U NJEMAČKOJ
Gori istraživački institut, koji ima važan projekt, poslano upozorenje: "Zatvorite prozore i isključite klime"
majka dvoje djece
FOTO Ovo je ubijena Aleksandra: Bivša je rukometašica, njezin suprug isto je likvidiran
Počevši od ponedjeljka, u Ankari bi se trebalo sastati "Vrhovno vijeće za suradnju Grčka – Turska". Ako sve bude išlo po planu, za stolom će biti i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis. Moguć je i poseban sastanak dvojice čelnika neki drugi dan.
Vrhovno vijeće za suradnju osnovano je 2010. godine nakon teških, sukobima ispunjenih vremena u istočnom Mediteranu, no još nije postiglo nikakve veće uspjehe. Unatoč tomu, Vijeće teži stvaranju pozitivne atmosfere između NATO partnera, posebno u područjima gospodarstva i turizma. Međutim, do sada se ono sastalo samo pet puta, posljednji put u Ateni u prosincu 2023.
"Turska postavlja jednostrane zahtjeve i teritorijalne pretenzije koje nemaju pravnu osnovu i o kojima se ne može ozbiljno raspravljati", objasnio je tada u intervjuu za Deutsche Welle Konstantinos Filis, direktor istraživanja u Atenskom institutu za međunarodne odnose. "Grčka očekuje da Turska uvijek ispunjava njezine zahtjeve i čini ustupke", uzvratio je Fuat Aksu, politolog na Tehničkom sveučilištu Yildiz u Istanbulu.
Od tada se u Egejskom moru malo toga promijenilo. Sada se pojavila još jedna točka razdora – prošlog četvrtka Turska je koristila sustav "Navtex", koji se uobičajeno koristi u pomorstvu, kako bi upozorila na sigurnosne rizike i grčke vojne aktivnosti. Slična upozorenja izdavana su i u prošlosti.
U konačnici problem je u nadležnosti za situaciju u istočnom Sredozemlju: tko ima pravo proglasiti se odgovornim za sigurnosna pitanja?
Nema dogovora na vidiku
Atena govori o nezakonitom pokušaju susjeda da proširi svoje teritorijalne vode.
Iz turske perspektive, to je samo rutinska stvar koja je u skladu s važećim zakonodavstvom. Ali moglo bi biti više od toga. "Navtex je izazvao paniku u Grčkoj i promijenio status quo u Egeju", tvrde provladine novine Türkiye.
Za grčkog premijera Mitsotakisa spor oko Navtexa znači još veći pritisak s desnice. "Turska otima pola Egeja, ali naša vlada ne vidi razloga za zabrinutost", žali se Kyriakos Velopoulos, čelnik desničarske populističke stranke Grčko rješenje (EL), koja je, prema anketama, na trećem mjestu po podršci birača.
Grčka i Turska desetljećima su u sporu zbog kontinentalnog pojasa uz tursku obalu, iskorištavanja prirodnih resursa i potencijalnog proširenja teritorijalnih voda u Egejskom moru. Prema svojoj trenutačnoj vojnoj doktrini "Plava domovina", Turska također polaže pravo na pomorska područja s više od 450.000 četvornih kilometara uz svoju obalu.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. služi kao pravni kompas u takvim slučajevima iako je Turska nije potpisala.
Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, svaka država u načelu može definirati teritorijalne vode do maksimalno 12 nautičkih milja. Međutim, postoji važna iznimka – u slučajevima nejasnih granica ili preklapanja uključene strane trebaju postići bilateralni sporazum. No, sporazum između Grčke i Turske još se ne nazire.
Atenska vlada 2021. godine proširila je svoje teritorijalne vode na 12 nautičkih milja u Jonskom moru prema Italiji. Danas Grčka izričito zadržava pravo proširiti svoje teritorijalne vode i u Egejskom moru.