Manje od 48 sati prije nego što je započeo američko-izraelski napad na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o razlozima pokretanja složenog i udaljenog rata kakvom se Trump nekoć protivio tijekom svoje kampanje.
Obojica su već ranije toga tjedna, na temelju obavještajnih izvješća, znali da će se iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i njegovi najbliži suradnici uskoro okupiti u njegovom kompleksu u Teheranu, što ih čini ranjivima na takozvani "udar na vrh" – napad usmjeren na najviše državno vodstvo, kakav Izrael često koristi, dok ga Sjedinjene Države tradicionalno rjeđe primjenjuju.
No nove obavještajne informacije pokazale su da je sastanak pomaknut na subotu ujutro, umjesto ranije planirane večeri, prema riječima troje ljudi upoznatih s razgovorom. Taj poziv dosad nije bio javno objavljen.
Netanyahu, odlučan u namjeri da provede operaciju koju zagovara već desetljećima, tvrdio je kako se možda više nikada neće ukazati bolja prilika za likvidaciju Hamneija, ali i za osvetu zbog ranijih iranskih pokušaja atentata na Trumpa.
Među njima je bio i navodni plan atentata iz 2024. godine, u vrijeme kada je Trump bio predsjednički kandidat.
Američko Ministarstvo pravosuđa optužilo je pakistanskog državljanina da je pokušao regrutirati osobe u SAD-u za sudjelovanje u toj operaciji, koja je navodno bila odmazda za američko ubojstvo iranskog generala Kasema Solejmanija, bivšeg zapovjednika Iranske revolucionarne garde.
U trenutku tog razgovora Trump je već odobrio ideju američkog vojnog djelovanja protiv Irana, no još nije donio odluku o vremenu i uvjetima uključivanja SAD-a, tvrde izvori upoznati s internim raspravama.
Američka vojska tjednima je gomilala snage u regiji, zbog čega su mnogi u administraciji smatrali da je samo pitanje trenutka kada će predsjednik dati konačno odobrenje. Jedan od ranije planiranih termina bio je otkazan zbog loših vremenskih uvjeta.
Reuters nije mogao utvrditi koliko je Netanyahuov argument utjecao na Trumpovu odluku, no sugovornici ističu da je taj razgovor bio ključan trenutak – svojevrsni završni pokušaj uvjeravanja.
Smatraju da je upravo kombinacija tog poziva i obavještajnih podataka o kratkom vremenskom prozoru za eliminaciju iranskog vođe bila okidač za Trumpovu odluku da 27. veljače pokrene operaciju nazvanu Epic Fury.
Netanyahu je pritom naglašavao kako bi Trump mogao ući u povijest eliminacijom iranskog vodstva koje Zapad i mnogi Iranci smatraju odgovornim za desetljeća nestabilnosti i terorizma. Dodao je i kako bi takav razvoj događaja mogao potaknuti masovne prosvjede u Iranu i potencijalno rušenje teokratskog režima koji vlada od 1979. godine.
Prvi napadi izvedeni su u subotu ujutro, 28. veljače, a Trump je iste večeri objavio da je Hamnei ubijen.
Na upit Reutersa, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly nije izravno komentirala razgovor između Trumpa i Netanyahua, no poručila je kako je cilj operacije bio "uništiti kapacitete iranskog režima za balističke rakete i njihovu proizvodnju, neutralizirati mornaricu, spriječiti naoružavanje saveznika te osigurati da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje".
Iz Netanyahuova ureda, kao ni iz iranske misije pri Ujedinjenim narodima, nije stigao odgovor na upite za komentar.
Netanyahu je pak na konferenciji za medije odbacio tvrdnje da je Izrael uvukao SAD u sukob, nazvavši ih "lažnim vijestima".
"Zar netko stvarno misli da netko može govoriti predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte", rekao je.
Trump je javno isticao da je odluka o napadu bila isključivo njegova.
Ipak, Reutersovo izvješće, temeljeno na razgovorima s dužnosnicima i osobama bliskima obojici lidera, pokazuje da Netanyahu nije prisilio Trumpa na rat, ali jest bio iznimno uvjerljiv zagovornik akcije.
Posebno je snažno odjeknuo njegov argument o eliminaciji iranskog vođe koji je navodno stajao iza pokušaja atentata na Trumpa.
Američki ministar obrane Pete Hegseth početkom ožujka dao je naslutiti da je i osveta bila jedan od motiva operacije, izjavivši: "Iran je pokušao ubiti predsjednika Trumpa, a predsjednik Trump imao je posljednju riječ".
Napad u lipnju bio je usmjeren na nuklearna i raketna postrojenja
Trump je tijekom kampanje 2024. zagovarao politiku "America First" i naglašavao da želi izbjeći rat s Iranom, preferirajući diplomatsko rješenje. No kako pregovori o iranskom nuklearnom programu nisu donijeli rezultat, počeo je razmatrati vojnu opciju.
Prvi udar dogodio se u lipnju, kada je Izrael bombardirao iranska nuklearna postrojenja i raketne baze te likvidirao više iranskih dužnosnika. Američke snage kasnije su se pridružile operaciji, koja je trajala 12 dana, nakon čega je Trump izjavio da su iranska postrojenja "uništena".
Ipak, već nekoliko mjeseci kasnije počeli su razgovori o novom napadu, usmjerenom na dodatne ciljeve i sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje.
Izrael je pritom želio eliminirati i Hamneija, dugogodišnjeg protivnika koji je podržavao oružane skupine poput Hamasa i Hezbollaha te više puta lansirao projektile prema Izraelu.
Izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio je da su prvotno planirali djelovati samostalno. No tijekom posjeta Trumpu u prosincu na Floridi, Netanyahu je izrazio nezadovoljstvo rezultatima prethodne operacije.
Trump je tada signalizirao otvorenost za novu vojnu akciju, ali i želju za još jednim pokušajem diplomacije.
Dva ključna događaja dodatno su ga pogurnula prema odluci o napadu. Prvi je bila američka operacija u siječnju u Venezueli, kojom je s vlasti uklonjen Nicolas Maduro bez američkih žrtava. Drugi su bili masovni prosvjedi u Iranu krajem istog mjeseca, koje su vlasti brutalno ugušile.
U međuvremenu je intenzivirana i suradnja između izraelske vojske i američkog zapovjedništva za Bliski istok (CENTCOM), uključujući zajedničko planiranje u tajnosti.
Tijekom veljače Netanyahu je u Washingtonu dodatno upozorio Trumpa na rastući iranski balistički program i potencijalnu prijetnju američkom teritoriju.
Trumpova povijesna odluka
Krajem veljače mnogi su dužnosnici smatrali da je američki napad na Iran gotovo siguran. Trump je bio upoznat s potencijalnim vojnim i strateškim prednostima, uključujući uništenje iranskog raketnog programa.
Državni tajnik Marco Rubio upozorio je tada vodeće članove Kongresa da će Izrael vjerojatno napasti Iran bez obzira na američko sudjelovanje te da bi Iran mogao uzvratiti napadima na američke ciljeve.
To se i dogodilo. Sukob je doveo do iranskih protunapada, smrti više od 2300 civila i najmanje 13 američkih vojnika, napada na saveznike u Zaljevu te poremećaja globalne trgovine i rasta cijena nafte.
Trump je također bio informiran o mogućnosti da bi uklanjanje iranskog vodstva moglo otvoriti prostor za novu vlast skloniju pregovorima. No CIA je procijenila da bi Hamneija najvjerojatnije naslijedio tvrdi politički nasljednik.
Nakon njegove smrti Trump je pozvao na ustanak u Iranu, no unatoč tome režim je ostao na vlasti. Revolucionarna garda i dalje kontrolira ulice, dok milijuni Iranaca ostaju u svojim domovima.
Za novog vrhovnog vođu imenovan je Hamneijev sin Mojtaba, koji se smatra još tvrđim protivnikom Zapada od svog oca.
-
ALARMANTNI PODACIŠokantna brojka HZJZ-a pokazala 100 posto više dijagnoza, stručnjaci upozoravaju: "Sustav nije spreman za ono što dolazi"
-
Problem s opskrbomFOTO "Nema dizela ni benzina": Neke pumpe već bez goriva, ministar se pravi Englez
-
TRAGEDIJA U SUSJEDSTVUDječak popio dva gutljaja iz bočice i preminuo: "Nije mu bilo spasa..."
