Stotine novih silosa, pokretne interkontinentalne rakete i sve sposobnije nuklearne podmornice ubrzano povećavaju veličinu i otpornost kineskog nuklearnog arsenala dugog dometa. Njegovu osnovu sada čine pokretni lanseri, ojačani silosi i podmorničke ophodnje. Američko Ministarstvo obrane procjenjuje da je Kina do sredine 2024. raspolagala s više od 600 operativnih nuklearnih bojnih glava te da bi ih do 2030. mogla imati više od 1000, pri čemu bi velik dio tog arsenala bio u stanju povišene pripravnosti, piše portal The War Zone (TWZ).
Vremenska prognoza
Nakon vrhunca toplinskog vala stiže osvježenje: Dokad će trajati otkrio je meteorolog
ALARM U KIJEVU
Obavještajac otkrio: Raspoređuju se i imaju 120 raketa, napast će Ukrajinu
JE L' TO IDU IZBORI?
Stižu novi dodaci na mirovine branitelja, oni poručuju: "Neki su dobili premalo, neki su dobili previše"
Satelitske snimke pokazale su razmjere širenja kineskog nuklearnog arsenala 2021. godine, kada su vojni analitičari otkrili nekoliko stotina novih silosa u blizini Yumena, Hamija i Ordosa. Na tim se lokacijama nalazi približno 120, 110 odnosno 90 silosa. Zapadne procjene prije toga navodile su samo 20 silosa namijenjenih raketama obitelji DF-5 na tekuće gorivo, pa nova gradnja predstavlja veliko povećanje kineskih mogućnosti razmještanja interkontinentalnih raketa.
Međutim, još nije poznato kojim će raketama novi silosi biti i popunjeni. Američki State Department objavio je da obavještajne službe očekuju da će u svakom silosu biti smještena raketa, piše TWZ. Dimenzije silosa mogle bi s vremenom omogućiti razmještanje raketa DF-31BJ, DF-41, a možda i pojedinih inačica DF-5.
Balističke rakete koje su temelj kineskog nuklarnog arsenala dugog dometa
DF-5, s dometom većim od 12.000 kilometara, najstarija je kineska interkontinentalna balistička raketa koja se još nalazi u operativnoj uporabi. Među najnovijim su inačicama DF-5B, koja navodno može nositi četiri neovisno usmjerive bojne glave, te DF-5C. Pentagon smatra da bi DF-5C mogao nositi nuklearnu bojnu glavu snage više megatona, prvenstveno namijenjenu napadima na urbana središta i gospodarsku infrastrukturu.
Kineske strateške snage sve se više oslanjaju i na balističke rakete na kruto gorivo. One se mogu lansirati brže i teže ih je uništiti prije lansiranja. Trostupanjska balistička raketa DF-31 uvedena je u uporabu 2006. godine, nakon kašnjenja povezanih sa sustavom navođenja. Izvorna inačica ima domet veći od 7000 kilometara, dok DF-31A može dosegnuti više od 11.000 kilometara. Smatra se da obje nose po jednu nuklearnu bojnu glavu.
Kina raspolaže s približno osam lansera za DF-31 i 24 lansera za DF-31A, uz još tridesetak pokretnih sustava DF-31AG.
Novija balistička raketa DF-41 ima domet veći od 12.000 kilometara i može nositi više bojnih glava. Procjene njihova broja kreću se od tri do čak deset, iako je Pentagon zaključio da je sustav vjerojatno projektiran za najviše tri bojne glave, piše TWZ. Cestovno pokretna inačica već je u operativnoj uporabi, dok se, prema američkim procjenama, razvijaju i inačice za silose te željezničke lansirne sustave.
Nova hipersonična balistička raketa
Kina je balističku raketu DF-61 prvi put javno predstavila u rujnu 2025. godine. Njezin domet i nosivost nisu objavljeni, ali američke obavještajne službe smatraju da bi mogla služiti kao nosač interkontinentalne hipersonične klizne letjelice s nuklearnom bojnom glavom, piše TWZ.
Takvo bi se oružje kretalo velikom brzinom i na razmjerno maloj visini. Time bi protivniku otežalo pravodobno upozoravanje na napad, određivanje putanje i praćenje cilja sustavima proturaketne obrane.
Nuklearno odvraćanje s mora
Kina je vjerodostojnu pomorsku nuklearnu sposobnost razvila tek sredinom 2010-ih. Do 2021. godine u uporabu je ušlo šest nuklearnih podmornica s balističkim raketama tipa 094, klase Jin. Svaka od njih nosi 12 raketa JL-2.
Trostupanjska raketa JL-2 na kruto gorivo razvijena je na osnovi interkontinentalne rakete DF-31. Ima domet od približno 7000 kilometara, a općenito se smatra da nosi jednu nuklearnu bojnu glavu.
Njezina nasljednica JL-3 trebala bi imati domet od približno 10.000 kilometara i nositi više bojnih glava. Namijenjena je budućim podmornicama tipa 096, čije se uvođenje u uporabu očekuje tijekom 2030-ih. Pentagon je, međutim, izvijestio da bi i neke starije podmornice tipa 094 već mogle biti prilagođene za rakete JL-3, piše TWZ.
Svi navedeni kopneni i pomorski sustavi Kini osiguravaju sve veće, prilagodljivije i teže uništive sposobnosti s nuklearnim raketama velikog dometa.