Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Već godinama tvrtke obilaze razni 'savjetnici' kako bi, uz iste troškove, povećali produktivnost. No, polako svima postaje jasno kako se to prelomilo preko leđa zaposlenih koji doslovce psihički 'izgaraju' na poslu.


'Jednostavno više ne mogu savladati sve to što se nagomilalo na mojem radnom stolu. Kad sjednem i vidim to brdo posla preda mnom mogao bih povraćati!', samo je jedan od mnogobrojnih poziva u pomoć na internetskojstranici stressforum.net, piše Deutsche Welle.

Vezani članci Tržište rada stalno traži prilagodbe (Foto Dnenvik.hr) - 1 Rekordna nezaposlenost, ali i veliki problem: "U Hrvatskoj ove vještine ima tek pet od deset ljudi" Slika nije dostupna Posljednji sezonci odlaze kući, novi će posao teško naći

>> Kako stres utječe na mozak?

To opterećenje se neposredno odražava i na tjelesne poteškoće: 'Imam luđačku glavobolju, jednostavno se ne mogu smiriti', požalio se drugi zaposlenik. 

Njemačka se rado hvali, piše Deutsche Welle, kako je prema produktivnosti na samom čelu EU. U gotovo svim tvrtkama je pritisak sve veći kako bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi. To može značiti samo jedno - zaposleni moraju raditi više nego su radili prije. Krovna udruga njemačkih sindikata DGB objavila je statistiku prema kojoj se velik dio zaposlenih žali kako u istom vremenu moraju ispuniti više obaveza nego ranije.

Burn-out - 27.000.000.000 eura godišnje!

U međuvremenu je i menadžerima postalo jasno kako se zbog sve većeg pritiska na radnom mjestu gubi mnogo novca - oko 27 milijardi eura godišnje. Jer psihičko opterećenje u pravilu vodi do zdravstvenih poteškoća i do bolovanja. Pogođeni su i muškarci i žene, s time da će 'muškarčinama' duže trebati da potraže stručnu pomoć. I to najčešće kada je već kasno - nakon napada panike ili fizičkog kolapsa. U pravilu, nakon toga ostaje još samo odlazak u prijevremenu mirovinu zbog radne nesposobnosti.

Stanje je sve gore. Samo u razdoblju od 2004. do 2010. je broj dana bolovanja u njemačkim tvrtkama zbog psihičkog preopterećenja narastao s 8 na više od 72 na 1.000 zaposlenih. Christine Richter iz njemačke Mreže za poticanje zdravlja na radu također tvrdi kako je broj psihičkih i psihosomatskih oboljenja vrtoglavo porastao od 70-ih godina prošlog stoljeća te savjetuje: 'Ako se duže razdoblje spava loše, ako ne možete prestati razmišljati o određenom problemu i ako se sve više povlačite iz društvenog života hitno morate potražiti pomoć liječnika'.

I kod 'gazde' i na državnima jaslama

Mjesečnik Manager Magazin je objavio svojevrsnu neslavnu top listu gdje ima najviše 'burn-outa' među najznačajnijim njemačkim tvrtkama. S obzirom na ukupan broj zaposlenih na samom vrhu su tvrtke iz financijskog sektora.

Biti vječito na poslu i dostupan putem mobitela ostavlja trajne posljedice. Sve su to institucije u kojima suradnici možda i zarađuju velik novac, ali i gdje je golem pritisak postići još bolje rezultate i gdje pogreške praktički nisu dopuštene. Teško je reći jesu li i to konačne brojke jer je vrlo dug popis bolesti kojima je uzrok često psihosomatski - od kroničnih bolova, prije svega u kralježnici, pa do povišenog krvnog tlaka koji onda i sam stvara 'pravu' bolest.

Nije mnogo bolje ni zaposlenima u državnim tvrtkama. I tamo se već godinama stalno mora štedjeti. Puno slučajeva burn-outa ima osobito u području socijalne skrbi, tvrdi Christine Richter. Najviše slučajeva psihičkog izgaranja ima na srednjim i nižim razinama uprave, tamo gdje su suradnici 'stisnuti' između 'velikih' šefova i suradnika koje treba natjerati da ispune zadane ciljeve. Isto tako, gotovo sigurno će biti mnogo slučajeva psihičkih oboljenja u tvrtkama koje se već godinama saniraju, prestrukturiraju i provode mjere štednje, poput njemačkog energetskog koncerna Eon.

Često niti liječnici ne mogu osobito pomoći oboljelima. Sve veće opterećenje na poslu se ne može riješiti samo sa nekoliko pilula i očinskim savjetom da pacijent 'više miruje'. Ali njemačkim zdravstvenim osiguravateljima je sve više jasno i da se tim oboljelima jedva uopće može ponuditi primjerena njega. 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju