'Jednostavno više ne mogu savladati sve to što se nagomilalo na mojem radnom stolu. Kad sjednem i vidim to brdo posla preda mnom mogao bih povraćati!', samo je jedan od mnogobrojnih poziva u pomoć na internetskojstranici stressforum.net, piše Deutsche Welle.
Pročitajte i ovo
>> Kako stres utječe na mozak?
To opterećenje se neposredno odražava i na tjelesne poteškoće: 'Imam luđačku glavobolju, jednostavno se ne mogu smiriti', požalio se drugi zaposlenik.
Njemačka se rado hvali, piše Deutsche Welle, kako je prema produktivnosti na samom čelu EU. U gotovo svim tvrtkama je pritisak sve veći kako bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi. To može značiti samo jedno - zaposleni moraju raditi više nego su radili prije. Krovna udruga njemačkih sindikata DGB objavila je statistiku prema kojoj se velik dio zaposlenih žali kako u istom vremenu moraju ispuniti više obaveza nego ranije.
Burn-out - 27.000.000.000 eura godišnje!
U međuvremenu je i menadžerima postalo jasno kako se zbog sve većeg pritiska na radnom mjestu gubi mnogo novca - oko 27 milijardi eura godišnje. Jer psihičko opterećenje u pravilu vodi do zdravstvenih poteškoća i do bolovanja. Pogođeni su i muškarci i žene, s time da će 'muškarčinama' duže trebati da potraže stručnu pomoć. I to najčešće kada je već kasno - nakon napada panike ili fizičkog kolapsa. U pravilu, nakon toga ostaje još samo odlazak u prijevremenu mirovinu zbog radne nesposobnosti.
Stanje je sve gore. Samo u razdoblju od 2004. do 2010. je broj dana bolovanja u njemačkim tvrtkama zbog psihičkog preopterećenja narastao s 8 na više od 72 na 1.000 zaposlenih. Christine Richter iz njemačke Mreže za poticanje zdravlja na radu također tvrdi kako je broj psihičkih i psihosomatskih oboljenja vrtoglavo porastao od 70-ih godina prošlog stoljeća te savjetuje: 'Ako se duže razdoblje spava loše, ako ne možete prestati razmišljati o određenom problemu i ako se sve više povlačite iz društvenog života hitno morate potražiti pomoć liječnika'.
I kod 'gazde' i na državnima jaslama
Mjesečnik Manager Magazin je objavio svojevrsnu neslavnu top listu gdje ima najviše 'burn-outa' među najznačajnijim njemačkim tvrtkama. S obzirom na ukupan broj zaposlenih na samom vrhu su tvrtke iz financijskog sektora.
Biti vječito na poslu i dostupan putem mobitela ostavlja trajne posljedice. Sve su to institucije u kojima suradnici možda i zarađuju velik novac, ali i gdje je golem pritisak postići još bolje rezultate i gdje pogreške praktički nisu dopuštene. Teško je reći jesu li i to konačne brojke jer je vrlo dug popis bolesti kojima je uzrok često psihosomatski - od kroničnih bolova, prije svega u kralježnici, pa do povišenog krvnog tlaka koji onda i sam stvara 'pravu' bolest.
Nije mnogo bolje ni zaposlenima u državnim tvrtkama. I tamo se već godinama stalno mora štedjeti. Puno slučajeva burn-outa ima osobito u području socijalne skrbi, tvrdi Christine Richter. Najviše slučajeva psihičkog izgaranja ima na srednjim i nižim razinama uprave, tamo gdje su suradnici 'stisnuti' između 'velikih' šefova i suradnika koje treba natjerati da ispune zadane ciljeve. Isto tako, gotovo sigurno će biti mnogo slučajeva psihičkih oboljenja u tvrtkama koje se već godinama saniraju, prestrukturiraju i provode mjere štednje, poput njemačkog energetskog koncerna Eon.
Često niti liječnici ne mogu osobito pomoći oboljelima. Sve veće opterećenje na poslu se ne može riješiti samo sa nekoliko pilula i očinskim savjetom da pacijent 'više miruje'. Ali njemačkim zdravstvenim osiguravateljima je sve više jasno i da se tim oboljelima jedva uopće može ponuditi primjerena njega.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
