Angela Merkel time je izazvala oštru reakciju vodećeg američkog senatora Lyndseya Grahama, koji je optužio Berlin da okreće leđa savezniku u nevolji.
Pročitajte i ovo
Žestoka razmjena mišljenja na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu ukazala je na krhkost translatlantskog konsenzusa kad je riječ o pitanju kako se suočiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u slučaju sukoba na istoku Ukrajine, u kojemu je dosad poginulo više od 5.000 ljudi.
Ruska aneksija ukrajinskog poluotoka Krima u ožujku prošle godine i činjenica da Moskva podupire separatističke snage na istoku Ukrajine, što Kremlj poriče, sveli su odnose između Rusije i Zapada na najnižu razinu nakon Hladnog rata.
Posljednja ofenziva proruskih pobunjenika u Ukrajini izazvala je živu diplomatsku aktivnost, u okviru koje su i Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande u petak putovali u Moskvu kako bi pokušali uvjeriti Putina da sklopi mirovni sporazum.
No europski dužnosnici tvrde da ruski predsjednik u ovome trenutku nema velikog motiva za pregovaranje, nego da radije promatra kako separatisti zauzimaju nova područja u Ukrajini, što je svojevrsno ruganje sporazumu o primirju sklopljenom u rujnu u Minsku u Ukrajini.
Ukrajinska je vojska u subotu ustvrdila da su proruski separatisti pojačali paljbu po vladinim snagama te kako se čini da grupiraju snage za novu ofenzivu na ključno željezničko čvorište Debalceve i obalni grad Mariupol.
Njemačka je kancelarka u Muenchenu, nakon što se noćas vratila iz Moskve, priznala da je neizvjesna sudbina francusko-njemačkog mirovnog plana što su ga dvije zemlje ovog tjedna predstavile Kijevu i Moskvi. Izričito je međutim odbila ideju da bi slanje oružja Ukrajini, o čemu razmišlja američki predsjednik Barack Obama, pomoglo u rješavanju sukoba.
"Razumijem raspravu, ali vjerujem da više oružja ne bi dovelo do napretka koji Ukrajini treba. Iskreno u to sumnjam", rekla je njemačka kancelarka, koja je pokrenula zapadnu inicijativu rješavanja krize pregovorima.
"Problem je što ne mogu zamisliti situaciju u kojoj bi bolje opremljena Ukrajina vojno uvjerila predsjednika Putina da bi mogao doživjeti vojni poraz", pojasnila je Merkel.
'Ovo je zadnja šansa da se izbjegne rat'
Govoreći nakon njemačke kancelarke, američki senator, republikanski tvrdolinijaš Lyndsey Graham, pohvalio je Merkel zbog njezina angažmana u ukrajinskoj krizi, ali je i dodao kako je vrijeme da se ona probudi i da shvati stvarnost ruske agresije.
"U konačnici, naši europski prijatelji, to ne funkcionira. Možete ići u Moskvu sve dok vam lice ne poplavi. Oduprite se očitoj laži i opasnosti", rekao je.
Američki je senator optužio Merkel da odbacujući zahtjeve Kijeva za isporukom oružja okreće leđa ugroženoj demokraciji.
"Točno to činite", rekao je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji također sudjeluje na muenchenskoj konferenciji, izjavio je kako postoje "dobri razlozi za optimizam" glede uspjeha razgovora Merkel i Hollandea s Putinom.
Lavrov je istodobno u svom govoru žestoko napao Zapad. Optužio je Europu i Sjedinjene Države da su prije godinu dana poduprle "državni udar" protiv svrgnutog ukrajinskog predsjednika i sveznika Moskve Viktora Janukoviča i da zatvaraju oči pred nacionalistima koji prema njegovim riječima namjeravaju etnički očistiti istok Ukrajine.
"Množe se pozivi na Zapadu za potporom militarističkoj politici Kijeva, da se Ukrajinu napuni smrtonosnim oružjem i da ju se učlani u NATO", rekao je Lavrov. "To stajalište samo će pogoršati ukrajinsku tragediju", zaključio je.
Francuski predsjednik Hollande, u razgovoru s novinarima u mjestu Tulle u središnjoj Francuskoj, opisao je razgovore s Putinom kao posljednji pokušaj sprječavanja potpunog rata.
"Ukoliko ne uspijemo postići ne samo kompromis, nego i dugotrajan mirovni sporazum, savršeno dobro znamo koji će scenarij nastupiti. On ima ime, zove se rat", rekao je Hollande.
Nesloga u redovima zapadnih saveznika kad je riječ o Rusiji izišla je na vidjelo i u nastupu visokog NATO-ova zapovjednika, američkog zrakoplovnog generala Philipa Breedlovea, koji je dao do znanja kako želi da savez razmotri slanje oružja Ukrajini.
"Mislim da ne bismo trebali isključiti mogućnost vojne opcije", rekao je Breedlove odgovarajući na pitanje podržava li slanje obrambenog oružja ukrajinskoj vosci u borbi protiv proruskih separatista. Pojasnio da misli na slanje pomoći u oružju.
"Nismo razgovarali o slanju vojnika na teren", dodao je.
Nakon govora u Muenchenu, Merkel je razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i američkim podpredsjednikom Joeom Bidenom, a u nedjelju bi trebala otputovati u Washington gdje će razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
