"Mislim da je ovo jedna od zadnjih šansi. Ako ne uspijemo pronaći trajni mir savršeno poznajemo scenarij: on ima ime, zove se rat", rekao je Hollande po povratku u Francusku nakon pregovora koji su do kasno sinoć trajali u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Merkel je kazala da je neizvjesno hoće li uspjeti francusko-njemačka inicijativa za mir u Ukrajini o kojoj je u petak razgovarano u Rusiji.
"Nakon jučerašnjih razgovora u Moskvi koje smo imali francuski predsjednik i ja, neizvjesno je hoće li oni uspjeti", rekla je Merkel na muenchenskoj konferenciji o sigurnosti, na kojoj sudjeluju i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Međutim, i ja i francuski predsjednik vjerujemo da je vrijedno truda. To dugujemo ljudima u Ukrajini, u najmanju ruku", rekla je.
Porošenko je s druge strane na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu izjavio da bi mirovni prijedlog o prekidu borbi s proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini mogao djelovati.
Razgovori u Moskvi o Ukrajini bez dogovora
Na upit bi li incijativa koju su u petak ruskom predsjedniku predložili Merkel i Hollande mogla djelovati, odgovorio je "da". Također je dodao da se nada da bi ta inicijativa mogla pridonijeti "većoj sigurnosti u Europi".
Merkel i Hollande završili su u petak navečer razgovore s ruskim predsjednikom koji su trajali više od pet sati, ali nisu postigli dogovor koji bi pomogao riješiti ukrajinsku krizu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da su se troje državnika u "konstruktivnom razgovoru" dogovorili da nastave raditi na mogućem zajedničkom dokumentu kojim bi se omogućila provedba sporazuma o primirju što je u rujnu postignut u bjeloruskom glavnom gradu Minsku.
Očekuje se da će Merkel, Hollande i Putin u nedjelju ponovno kontaktirati telefonom, dodao je Peskov.
Putovanje dvoje zapadnih čelnika u Moskvu uslijedilo je nakon razgovora u četvrtak s Porošenkom u Kijevu.
Merkel je također u subotu kazala da slanje oružja kojim bi se pomoglo ukrajinskoj vladi u borbi protiv proruskih separatista ne bi pomoglo u rješavanju krize.
"Razumijem raspravu ali vjerujem da više oružja ne bi dovelo do napretka koji Ukrajini treba. Iskreno u to sumnjam", rekla je na konferenciji.
"Ako je istina da sukob ne može biti riješen vojno, tada mislim da bi trebali usredotočiti naše napore na druge stvari", kazala je.
I njemačka ministrica obrane Ursula Von der Leyen upozorila je u petak da bi naoružavanje ukrajinskih snaga za borbu protiv proruskih separatista moglo pojačati sukob, a izgledi za uspjeh slabi su protiv pobunjenika koji od Moskve imaju "potencijalno neograničen" priljev oružja.
Ursula von der Leyen rekla je to na početku muenchenske konferencije o sigurnosti, u trenutku kad proruski pobunjenici na istoku Ukrajine napreduju, nade u mir gasnu, a sve je dublji jaz između Europe i Sjedinjenih Država u vezi s pitanjem kako se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Na pritisak nekih kongresnika američki predsjednik Barack Obama razmišlja o mogućnosti da opskrbi Kijev oružjem za borbu protiv separatista.
NATO ne bi trebao isključiti vojnu opciju u Ukrajini, izjavio je u subotu u Muenchenu na Konferenciji o sigurnosti zapovjednik NATO-a američki general Philip Breedlove, pojašnjavajući da pritom misli na pomoć Ukrajini u vidu slanja oružja i opreme, a ne vojnika.
"Mislim da ne bismo trebali isključiti mogućnost vojne opcije", rekao je Breedlove odgovarajući na pitanje da li podržava slanje obrambenog oružja ukrajinskoj vosci u borbi protiv proruskih separatista. Pojasnio da misli na slanje pomoći u oružju.
"Nismo razgovarali o slanju vojnika na teren", dodao je. Ocijenio je da su prijedlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju krize u istočnoj Ukrajini "potpuno neprihvatljivi". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
