Novootkriveni entuzijazam da će nove tehnologije, poput dronova ili pametnih telefona, unaprijediti potragu i spašavanje u razornim nepogodama prenapuhan je, smatraju stručnjaci.
Godišnji izvještaj o procjenama rizika u svijetu što ga sastavlja UN University (UNU), istraživački i akademski ogranak Ujedinjenih naroda, naglašava sve veći interes za nove tehnologije u reakcijama na izvanredne situacije, od dronova koji mogu izviđati zahvaćena područja do pametnih telefona i društvenih mreža kojima preživjeli mogu komunicirati.
Ali stručnjak UNU-a za procjenu rizika Matthias Garschagen smatra da nove tehnologije ne mogu biti zamjena za bazičnu infrastrukturu kakva nedostaje u mnogim zemljama.
"Mnogi smatraju da su nove tehnologije rješenje koje nedostaje za sve probleme nakon razornih udara. Previše se naglasak stavlja na to", kaže Garschagen.
U Africi, primjerice, ima samo 65 kilometara asfaltiranih prometnica na 100.000 stanovnika, u usporedbi s 832 kilometra u Europi ili 552 u Amerikama.
Po lošem vremenu zemljani putevi brzo postaju neprohodni što onemogućava dostavu pomoći ili spašavanje. "Ni svi smartfoni svijeta ne mogu to promijeniti", naglašava Garschagen.
Nakon potresa u Nepalu prošle godine mnoge su se humanitarne agencije koristile dronovima za utvrđivanje razmjera štete, ali je njihovo nekontrolirano letenje izazivalo glavobolju nepalskim vlastima pa su uveli ograničenja. Pokazalo se da na područja koja su dronovi identificirali kao mjesta kojima treba pomoć helikopteri uopće ne mogu sletjeti.
"Neki smatraju da bi dronovi sami mogli isporučivati medicinske potrepštine pogođenim područjima. Mislim da je to potpuni nonsens. Probajte zamisliti što nekakva tri kilograma pomoći, koliko ih dronovi maksimalno mogu ponijeti, mogu značiti unesrećenima. To je stvarno zanemarivo", rekla je Kathrin Mohr, čelnica skupine "Go Help" njemačkog DHL-a.
Garschagen kaže da je ključ solidna infrastruktura, od transportne do telekomunikacijske i energetske, koja se mora graditi imajući na umu procjenu rizika za izvanredne situacije i dobro se održavati.
"Prečesto mislimo da dobra infrastruktura znači lijepa cesta, lijepi most ili rani sustav upozoravanja na cunami", kaže Garschagen. "Ali ne posvećujemo dovoljnu pažnju tome da se ljudi i institucije moraju obučiti i educirati, da treba pravilno graditi i izgrađeno pravilno održavati", zaključio je. (Hina)
