Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pomahnitalog norveškog ekstremista Andersa Behringa Breivika sud u Oslu poslao je u zatvor na 21 godinu. Bio je to zasigurno najpraćeniji sudski postupak godine u Norveškoj, a vjerojatno u svijetu.


Anders Behring Breivik (33), autor najkrvavijeg zločina na norveškom tlu od Drugog svjetskog rata, 16. se travnja pojavio na sudu kako bi se izjasnio o optužnici koja ga je teretila za terorizam, tj. za bombaški napad kod sjedišta vlade u Oslu i monstruozni masakr na otoku Utoyi u kojima je u srpnju 2011. oduzeo živote 77 ljudi. Nedjela je priznao, ali je uz napomenu kako ionako ne priznaje norveške sudove, odbacio bilo kakvu kaznenu odgovornost. 'Djelovao sam u samoobrani', izjavio je nakon čitanja optužnice.

>> Norveška odahnula nakon presude Breiviku

Vezani članci Slika nije dostupna Breivik ušao u sudnicu uzdignute desne ruke, pa se potužio da mu krše ljudska prava Slika nije dostupna Poslao 220 pisama: Breivik ne odustaje od svog nauma

Među njegovim je žrtvama najviše bilo pripadnika podmlatka norveške Laburističke stranke, koji su na Utoyi sudjelovali na ljetnom stranačkom kampu, a na Breivikovoj su se meti našli jer je, kako je sam tvrdio, Norvešku želio zaštititi od islama i multikulturalizma. Na sudu je obznanio da bi sve ponovno učinio jer 'Norvežanima prijeti da u budućnosti postanu manjina u vlastitoj prijestolnici, u vlastitoj zemlji'.

Breivik je, inače, bio povezan s ekstremnom grupacijom Vitezovi templari, a osim paradnog podizanja desnice te povremenog osmjehivanja, jedina naznaka svjesnosti strahote koju je počinio bio je plač dok je u sudnici kao dokaz emitiran njegov 12-minutni propagandni film snimljen uoči napada. Prema riječima njegova odvjetnika, videouradak ga je osvijestio da su zločini bili 'okrutni, ali neophodni za spas Europe od nadolazećeg rata'.

Tijekom postupka izjavio je da se za masakr pripremao bjesomučno igrajući ratne računalne igre. Originalni mu je plan bio da, osim pred vladinom zgradom, bombu postavi i pred sjedište Laburističke stranke te pred gradsku vijećnicu u Oslu ili kraljevsku palaču.

Sebe je opisao kao 'vrlo dopadljivu osobu u normalnim okolnostima', ali se 2006. godine posvetio meditaciji i treninzima oslobađanja emocija kako bi 'dehumanizirao neprijatelje i vidio ih kao legitimne ciljeve'. Kazao je da bez toga ne bi bio u stanju počiniti pokolj. No, naknadno je rekao da je na otoku Utoyi bio gotovo prestravljen. 'Užasno sam se bojao. Zapravo to nisam želio učiniti', dodao je i zaključio kako on nije psihijatrijski slučaj jer da je potrebno razlikovati politički ekstremizam od ludila u kliničkom smislu te riječi.

Na svjedočenju se ispričao zbog pogibije 'nevinih' ljudi koji su u trenutku eksplozije njegove autobombe prolazili pored vladine zgrade, 'a nemaju nikakve veze s politikom'. Norveško je pravosuđe pak optužio za rasizam. 'Da sam bradati džihadist, sigurno me ne biste podvrgnuli psihijatrijskoj ekspertizi, ali zato što sam nacionalistički borac, izložen sam teškome rasizmu', rekao je i dodao da 'žele učiniti nezakonitim sve u što vjerujem'.

Tužiteljstvo je u konačnici od suda zatražilo da Breivika proglasi neuračunljivim te da ga doživotno strpa u neku psihijatrijsku ustanovu. No sud ga je ipak proglasio mentalno zdravim te mu je dosudio maksimalnu 21 godinu zatvora. Prema norveškom zakonu, Breivik bi na slobodu mogao izaći već za deset godina, no s druge strane postoji i mogućnost produljenja kazne ako i nakon 21 godinu bude predstavljao prijetnju za okolinu.

Posljednja vijest o njemu stigla je krajem studenoga kada se u 27 stranica dugom pismu zatvorskoj upravi požalio na navodno nehumane uvjete u ćeliji. Zatvorske je čuvare optužio da ga pokušavaju navesti na suicid jer ga neprekidno promatraju i pretražuju, uskraćuju mu slatkiše te mu poslužuju hladnu kavu. 'Da nisam izrazito strpljiva osoba, vrlo bih vjerojatno poludio iz čiste frustracije', napisao je Breivik nazivajući zatvor u kojemu boravi 'malim Abu Ghraibom'.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook