Stisnut između belgijskog Liegea i njemačkog Aachena, Maastricht je prije četvrt stoljeća svjedočio rađanju odvažnog plana integracije europskih zemalja u jednu uniju.
Pročitajte i ovo
Obljetnica u Erdutu
Komemoracija u spomen na ubijene Mađare: "Ovdje se uvijek živio dobar život. Te kuće su prazne jer su obitelji istrebljene"
obilježavanje stradanja
Jeziva svjedočanstva! Preživio je dva strijeljanja u Borovu: "Onaj koji me htio ubiti poslije je radio kao policajac"
POLICIJA ISTRAŽUJE
Dramatična snimka kruži društvenim mrežama: Mladić krvave glave tvrdi da ga je napao zaštitar
Vojna akcija SAD-a
Supruga Trumpova savjetnika objavila spornu kartu, premijerka ove zemlje pobjesnila: "Prestanite!"
bomba nije nađena
Za vrijeme najveće gužve stigla dojava o bombi: Brzo evakuiran trgovački centar
Cijeli grad je 7. veljače 1992. bio euforičan, prisjeća se Theo Bovens, čelnik pokrajine Limburg.
"Mogli ste opipati proeuropsku atmosferu", rekao je.
"Svaka trgovačka ulica je bila povezana s nekom zemljom, jedna s Belgijom, druga s Njemačkom, treća s Britanijom i tako dalje. Vlasnici su trgovine ukrašavali njihovim zastavama i robom", priča Bovens.
Toga dana su čelnici 12 zemalja Europske ekonomske zajednice u novoj zgradi pokrajinske vlade na rijeci Meuse potpisali Mastriški sporazum kojim su udareni temelji današnjoj Europskoj uniji i jedinstvenoj valuti euru.
Dvadeset i pet godina poslije, nakon dužničke krize u eurozoni i golemog imigracijskog vala koji su uzdrmali te temelje, Maastricht i njegovih 120 tisuća stanovnika osjećaju da grad ima vitalnu, čak egizstencijalnu ulogu.
"Mislim da moramo pokušati ponovo razbuktati tu iskru, koja je još ovdje, i zajamčiti da je europski san koji smo sanjali prije 25 godina i dalje san, a ne noćna mora od koje svi strahujemo", rekla je mastriška gradonačelnica Annemarie Penn-te Strake.
Mjesne vlasti pozivaju na povratak ideala i vrijednosti utkanih u taj sporazum, od kojeg se, strahuju, previše članica EU-a udaljilo.
Smješten na tromeđi Belgije, Njemačke i Nizozemske, Maastricht i pokrajina Limbur uskoro će u Bruxelles poslati program ideja o rekonstrukciji i revitalizaciji Europske unije, koje su plod jednogodišnje javne rasprave u tom kraju.
"Ne treba nam manje Europe", rekao je Bovens parafrazirajući riječi nekih europskih lidera. "Treba nam druga Europa".
Vjera u Europu
Na mastriškom glavnom trgu, gdje se u ovo doba miješaju mirisi uštipaka i pečene piletine, svira karnevalska glazba i čuju se različiti jezici, mještani i dalje imaju vjere u Europu.
"Kad vidim sve promjene u SAD-u, mislim da je dobro što europski san još postoji", kaže 25-godišnji prodavač Fabien Ruiter.
Onima koji bi se htjeli skloniti iza vlastitih granica, 19-godišnja Esmee poručuje da će "migracije biti problem bez obzira jeste li u EU-u ili izvan".
Stvaranje puta prema jačem EU-u uistinu je težak zadatak u "ovoj Europi koja je veća, ali i s više podjela", tvrdi Sophie Vanhoonacker sa sveučilišta u Maastrichtu.
"Politički lideri moraju podmetnuti leđa i preuzeti odgovornost, ali nisam sigurna hoće li", dodala je.
Istu dilemu imali su njihovi prethodnici 1992. godine, u doba nesigurnosti izazvane raspadom Sovjetskog Saveza, ali su se odvažili na pozitivan i hrabar plan.
Njihov san, 25 godina kasnije, u velikoj je opasnosti.
"Ključ za oporavak nije u Bruxellesu, ključ je u zemljama članicama", naglašava Vanhoonacker. (Hina)