Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za DNEVNIK.hr komentirala je najnovije poteze Donalda Trumpa, protumjere EU-a te krah pa oporavak burzi uslijed Trumpovih previranja i obrata u uvođenju carina.
Podsjetimo, najnovija vijest o Trumpu glasi da nepredvidljivi američki predsjednik sada na 90 dana pauzira recipročne carine najavljene Europskoj uniji. To isto u četvrtak je najavila Unija.
No, Trump i dalje vrši pritisak na Kinu, drugo najveće svjetsko gospodarstvo i drugog najvećeg uvoznika u SAD. Trump je u srijedu podigao carinu na kineski uvoz na 125 posto s razine od 104 posto, koja je stupila na snagu u srijedu.
Nakon Trumpovih najava o carinama Uniji tržište je podivljalo. Vijesti su u srijedu javljale kako je, prema podacima Bloomberga, u manje u tjedan dana s globalnih burzi izbrisano oko 9,5 bilijuna dolara tržišne vrijednosti.
Profesorica Ivanov komentirala je Trumpovu odluku, ali i odgovorila na pitanje je li recesija izgledna uslijed takvih odluka.
"Glavni problem s Trumpom je što kad počneš praviti određene analize, od trenutka kada se upali računalo i s vremenom napravi nešto suvislo, do trenutka kada bi taj uradak trebalo isporučiti, sve okolnosti i parametri su totalno drugačiji", napominje.
"Trump uživa"
"Od bombastičnih najava o stupanju na snagu novih carina do trenutka njihove odgode cijela slika je drugačija, a Trump uživa", kaže nam profesorica.
"No, odgode carina ne znače ništa, osim tri mjeseca produžene agonije i izmjeničnog kretanja cijena dionica drastično dolje do drastično gore pa ponovno u smjeru pada.
Jasno je da američke carine i protucarine Kine, EU-a i drugih ekonomija mogu negativno pogoditi prihode velikog broja poduzeća i njihovih zaposlenika jer će globalna potražnja biti manja, što znači i znatno manju proizvodnju i niži rast svjetskog BDP-a.
No, to ne znači nužno i ulazak svjetske ekonomije u recesiju.
Koliko će rast biti niži, ovisit će o eventualnom postizanju trgovinskih dogovora i nižim carinama te o trajanju panike, straha i pesimizma.
Tržišna previranja, uključujući nedavno viđen značajan pad dioničkih indeksa i cijene nafte tim više nepovoljno djeluju na odluke ljudi i poduzeća o potrošnji i investiranju, dovodi do njihova odgađanja i zastoja, povećavajući vjerojatnost ulaska u recesiju.
Globalni rast ovisit će i o tome koliko brzo će se Kina, EU i svi ostali prilagoditi činjenici da se američka vrata zatvaraju i da svi oni koji neće moći plasirati u SAD će morati više trgovati između sebe.
Kina je danas daleko manje ovisna o izvozu u SAD jer ima rastuće domaće tržište i visoko umreženu trgovinu u grupaciji BRICS+, no jedna od Trumpovih namjera je upravo oslabiti BRICS+ pa se tu kriju i novi rizici za daljnji rast Kine, Indije i drugih emerging marketsa koji u najvećoj mjeri doprinose rastu svjetskog BDP-a", rekla nam je Ivanov.
"Sklapanje sporazuma s Trumpom je kao sklapanje sporazuma s vragom"
Ističe kako je Trumpova politika – politika uništenja susjeda, što i nije novost u američkoj politici, kao i politika "razdijeli pa vladaj".
"Ono što druge ekonomije sada trebaju izbjeći je situacija da se između njih trgovina smanji, a različite visine recipročnih carina i brojni zasebni dogovori koje Trumpova administracija vodi s pojedinim zemljama upravo tome vode.
Ako nekom Trump i snizi carine, vrlo brzo će prijetiti i ucjenjivati novim carinama, npr. ako će te zemlje trgovati s Kinom ili nekim drugim ekonomskim neprijateljem SAD-a, ili ako se trgovinski deficit SAD-a s tom ekonomijom neće smanjivati.
Sklapanje sporazuma s Trumpom je kao sporazum s vragom, a Trumpovo sijanje neizvjesnosti i prijetnje carinama trajat će sve dok ima mandat, i to kako ovaj, tako i onaj treći na koji cilja.
To uključuje i mogućnost da ga naslijedi netko sličan njemu ako građani SAD-a zaključe da politika protekcionizma i izolacije daje željene učinke."
U ovoj igri najmanje će profitirati američki potrošači. No, profesorica ne misli da će SAD ući u recesiju. Ipak, odgovor na ovo pitanje također je uvjetovan i ovisi o nekoliko faktora.
"Ako se gleda svjetska cijena nafte, kretanje ukazuje na višu vjerojatnost recesije u smislu očekivanja daleko manje potražnje zbog smanjivanja gospodarske aktivnosti na globalnoj razini.
Pritom, cijenu nafte snižava i odluka Opeca o budućem povećanju proizvodnje, odnosno ponude.
No trenutačno daleko više prevladavaju negativna očekivanja na strani pada potražnje, odnosno usporavanje globalnog rasta, što se ovih dana vidjelo i na tržištu dionica.
Poduzeća koja proizvode i izvoze na američko tržište trenutačno čekaju rasplet situacije i mnogi smanjuju i privremeno obustavljaju proizvodnju.
Američki distributeri također čekaju, smanjuju narudžbe, a kontejneri neisporučene robe čekaju pred američkim lukama u neizvjesnosti novih odluka gospodina Trumpa.
Uz visoke carine, jasno je da će ta roba za američke potrošače biti znatno skuplja, da će oni trošiti generalno manje i da će radije kupiti američki jeftiniji proizvod nego europski ili kineski na koji idu drastične carine.
To je faktor zbog kojeg je recesija izgledna za gospodarstvo Europske unije, ovisno o izvozu u SAD.
Za Kinu, Indiju i ostale tzv. brzorastuće ekonomije Azije carine će definitivno značiti niže stope rasta BDP-a, a upravo bi njihove i dalje pozitivne stope rasta mogle održati stope promjena svjetskog BDP-a na pozitivnoj vrijednosti, dok će se kod naprednih ekonomija zabilježiti značajno usporavanje, a u mnogim gospodarstvima, ukljčujući najveće članice EU-a, i recesija.
SAD će sigurno zabilježiti značajno usporavanje rasta BDP-a, ali osobno mislim da će pravu recesiju izbjeći. Čak i nakon Trumpove objave o odgodi recipročnih carina i pozitivnih reakcija tržišta, cijene dionica u SAD-u ušle su u trend pesimističnih kretanja jer američke carine ne samo da će poskupiti uvoz i dovesti do oskudice brojnih inputa za američku industriju nego će preko protucarina drugih zemalja dovesti i do slabijeg američkog izvoza, a zbog inflatornog djelovanja smanjit će kupovnu moć američkih građana.
Realni pad potrošnje američkih građana tako s jedne strane podupiru očekivanja recesije, a s druge strane izgledno veća inflacija te nedostupnosti i viša cijena određenih proizvoda koji su se dominantno uvozili sa stranih tržišta.
Pritom američki BDP primarno ovisi o domaćoj potrošnji i investicijama, dok je oslonjenost na izvoz vrlo mala, a smanjenje uvoza može ojačati američki BDP.
Scenarij o kojem će ovisiti odgovor na pitanje hoće li u SAD-u ući u recesiju stoga ovisi o tome koliko će Trump uspjeti održati optimizam američkih građana što se tiče sigurnosti posla i većih prihoda te također ovisi o visini troškova zaduživanja za poduzeća i kućanstva pa je pad kamatnih stopa u SAD-u više nego nužan da spriječi recesiju.
No problem je što rizik inflacije smanjuje vjerojatnost snižavanja kamatnih stopa i ekspanzivnog djelovanja Feda, a to je ono što dodatno potiče rasprodaju dionica i pad dioničkih indeksa", napominje.
"Resecija EU-a i europodručja na prosječnoj razini – gotovo sasvim sigurna"
Situacija je s Europskom unijom i europodručjem drukčija i profesorica ističe kako je recesija na prosječnoj razini gotovo sigurna.
"I bez Trumpa i američkih carina gospodarstvo EU-a, a posebno europodručja, stagnira već više od desetljeća uz vrlo niske mršave stope rasta BDP-a.
Zbog činjenice da su se europska tržišta značajno oslanjala na izvoz u SAD u posljednjem desetljeću, pad izvoza u SAD neupitno gura prosječni BDP Unije i europodručja u negativnu zonu – recesiju", upozorava.
No situacija od jedne članice EU-a do druge bit će različita.
Što će biti s Hrvatskom?
Evo gdje je u svemu Hrvatska.
"Rast BDP-a Hrvatske trenutačno gura značajno korištenje EU fondova koje će nam biti raspoloživo još neko vrijeme, a i nakon toga će se dijeliti nove omotnice, ako ništa drugo, za ulaganja u naoružanje, ali i druge svrhe.
Udio industrije u Hrvatskoj je relativno nizak, pa su makroekonomski nepovoljni učinci manji, ali prerađivačka industrija će definitivno biti nepovoljno pogođena. Stradat će određena proizvodna izvozno orijentirana poduzeća i regije koje ovise o njihovu poslovanju i zapošljavanju, a najosjetljiviji sektor je turizam, gdje ovisimo o gospodarskim kretanjima upravo u članicama Europske unije koje će biti najviše negativno pogođene Trumpovim carinama i protekcionističkom politikom.
Stopa rasta hrvatskog BDP-a od 3 %, prema kojoj je planiran i državni proračun Hrvatske za ovu godinu, vjerojatno se neće ostvariti, ali rast od 2 % je vjerojatan.
"Trump se pobrinuo da se mnogi osjećaju kao da je smak svijeta"
Trebamo li biti zabrinuti zbog ovakvog razvoja situacije? Treba li ovakav razvoj događaja zabrinuti nekog i ako nema dionice? Evo što kaže profesorica.
"Trump se pobrinuo da se mnogi osjećaju kao da je počeo smak svijeta i da je recesija neizbježna.
Njegovi stavovi, potezi i razmišljanja mijenjaju se od dana do dana, čak i više puta dnevno, pa je neizvjesnost ogromna. Posljednjih mjeseci investitori na tržištu dionica vjerovali su da će razum prevladati, da se dodatne carine neće uvesti, da će Fed snižavati kamatne stope i da će američko i svjetsko gospodarstvo nastaviti rast po relativno višim stopama koje su prije Trumpova Dana oslobođenja bile moguće jer američko i svjetsko gospodarstva ima potencijala za veći rast, a još u ožujku su se bilježila poboljšanja ekonomske aktivnosti.
Dobra poslovna očekivanja su još u veljači ove godine gurala dioničke indekse u previše optimističnom smjeru. U ožujku je taj optimizam splasnuo, a sada je stanje pesimistično i panično, čak i kad se uzme u obzir Trumpova odluka o odgodi recipročnih carina za većinu država i ekonomija."
Smanjena vrijednost mirovinske štednje
Profesorica kaže da je u Hrvatskoj pogođen svatko tko je vlasnik udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A ili B.
"Kako zbog portfelja ulaganja u američke dionice, tako i zbog pada vrijednosti portfelja ulaganja u europske i hrvatske dionice proizvodnih i drugih poduzeća koja će biti izravno ili neizravno pogođena trenutačnim carinskim ratom između SAD-a i EU-a.
Vrijednost mirovinske štednje građana time je smanjena, a ako će Europa uvoditi protucarine ili ako će zbog drugih razloga doći do inflacije, taj udar na pad realne vrijednosti mirovinske štednje bit će i veći.
Pritom se učinci carina na BDP još nisu materijalizirali, već će se materijalizirati u budućem razdoblju, što produžava nepovoljno razdoblje na tržištu dionica, a odgoda dijela carina zapravo samo znači da ćemo istu temu ponovno kroz paniku i strah analizirati za tri mjeseca."
Što Trump želi? "Era globalizacije je završena, a slobodna trgovina..."
Sve što Trump radi u potpunoj je suprotnosti sa slobodnim tržištem. Na pitanje je li Trumpova strategija pogrešna i je li ovo siguran put u propast odgovara:
"Trumpova strategija vrlo je kompleksna i odvija se korak po korak, a vjerojatnost da će odustati od svojih nauma ravna je nuli.
Protekcionizam je svakako u fokusu, kroz niži uvoz, veći izvoz i reindustrijalizaciju američke privrede uz povećanje ovisnosti svih drugih zemalja o milosti i nemilosti SAD-a.
Trump želi vratiti političku i gospodarsku moć SAD-a na globalnoj razini, smanjiti utjecaj i važnost Kine, ali isto tako smanjiti utjecaj i važnost Europske unije.
Kad se promatraju podaci o važnosti i učešću SAD-a i svih naprednih ekonomija u svjetskom BDP-u, vidljivo je da se on bitno smanjio posljednjih trideset do četrdeset godina, dok su Kina, BRICS+ u cjelini i druge brzorastuće ekonomije u razvoju (emerging markets) zauzele znatno veće učešće i značaj.
Pritom, definitivno nije normalno da se sve proizvodi u Kini, Indiji i drugim azijskim zemljama. To je onaj dio Trumpova protekcionizma s kojim je dobio birače u SAD-u, a podržavaju ga u toj tezi i drugi koji isto tako vide jednu nakrivljenu sliku planeta Zemlje, koja bilježi značajne razlike u vrlo visokom rastu BDP-a u azijskim ekonomijama i premalom stagnirajućem rastu u naprednim ekonomijama Zapada.
Trump to želi promijeniti, ali ga nije puno briga što o tome misle ostale napredne članice s obzirom na to da je kroz carinski rat zaratio i s njima.
Koliko će ga po pitanju protekcionizma ostale napredne zemlje slijediti, to ćemo vidjeti. Tijekom povijesti se obično pokazalo da je protekcionizam zarazan.
Era globalizacije koju smo poznavali završena je i još desetljećima se nećemo vratiti u razmjere slobodne trgovine kakva je nekada postojala", kaže nam, nimalo optimistično, profesorica.
Trumpova strategija? "To zvuči malo nategnuto"
Mnogi smatraju da je pad cijena dionica u SAD-u i na globalnim tržištima dio Trumpove strategije.
"To zvuči malo nategnuto", kaže Ivanov.
"Naime, bijeg ulagača s tržišta dionica znači potražnju za drugim oblicima imovine poput obveznica i time bi se smanjili prinosi na američki dug i snizili troškovi kamata koji danas predstavljaju izuzetno visoku stavku američkog državnog proračuna te svake godine sve više produbljuju ogromni budžetski deficit i javni dug SAD-a.
Carine kao fiskalni prihod su poglavito u funkciji financiranja troškova kamata na ogromni javni dug SAD-a, a ne samo u funkciji smanjenja ogromnog trgovinskog deficita koji SAD bilježi.
Zapravo, prilično je jasno da SAD ne može bitno smanjiti svoj trgovinski deficit u kratkom roku iako ga može smanjiti dugoročno ako uvozne proizvode supstituira domaćom proizvodnjom. Trump to i planira, a hoće li uspjeti ovisi o ponašanju šireg kruga domaćih i stranih investitora.
Činjenica je da mnoga poduzeća iz drugih ekonomija koja su ovisna o izvozu u SAD sada ozbiljno analiziraju koristi preseljenja proizvodnje ili otvaranja dijela proizvodnje u SAD te vremenski okvir u kojem bi to bilo moguće i isplativo. Nitko se ne želi odreći ogromnog američkog tržišta.
No pitanje je i dostupnosti radne snage u SAD-u i troškova te radne snage koji su znatno veći nego u mnogim drugim regijama. Trump se u tom smislu prilično oslanja na mogućnosti umjetne inteligencije u razvoju novih domaćih proizvoda, npr. u farmaceutskoj industriji te korištenju robota i drugih alata Industrije 4.0 za gospodarski razvoj i reindustrijalizaciju SAD-a."
O čemu ovisi uspjeh ovoga što radi Trump?
"Uspjeh Trumpove strategije ovisi i o tomu koliko će njegova politika dovesti SAD u stanje izolacije jer u kratkom roku takvu jednu strukturnu promjenu američke ekonomije nemoguće je postići, pa će ovisnost o uvozu još dugo postojati.
Ovisi i o tome koliko će neprijatelja na svjetskoj sceni SAD stvoriti svojom politikom jer trenutačno s više od 70 % svijeta vodi neki oblik trgovinskog rata ili drugog zahlađenja odnosa, pa se time zatvaraju vrata i za američki izvoz u druga gospodarstva. Sve je to razlog zašto su ucjene u fokusu trenutačne američke politike, kao i politika 'razdijeli pa vladaj.'"
Pritom je jasno da je glavni ekonomski i politički trn u oku SAD-a upravo Kina i cilj je smanjiti njenu globalnu gospodarsku moć, a to znači smanjiti izvoz Kine ne samo u SAD nego i Europsku uniju, Vijetnam, Meksiko i druge ekonomije koje proizvodne impute, a nerijetko i gotove proizvode nabavljaju iz Kine, a dalje prodaju u SAD."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u četvrtak odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da na 90 dana pauzira recipročne carine. Ističe spremnost na pregovore i na nultu carinsku stopu između EU-a i SAD-a te najavljuje pauzu, također od 90 dana.
"Ne raditi ništa – najbolja strategija"
Ivanov kaže da bi najbolje bilo ne raditi – NIŠTA.
"Ignorirati SAD i pustiti ga da uđe u recesiju i inflaciju te da počnu nestašice određenih proizvoda u SAD-u.
Ujedno, svaka protucarina koju bi EU uveo znači veće troškove za europske građane, znači još dublji trgovinski i carinski rat kojem se onda ne nazire kraj.
SAD nam može ograničiti izvore energenata, a trenutačno smo dosta ovisni o njihovim energentima. Može raditi i druge odmazde. Jasno, možemo i mi njemu.
Možemo uvesti carine na usluge, porez na digitalne transakcije, postrožiti regulativu, uvesti kvote i svakakve druge barijere, ali da bi trgovinski rat prestao ili barem imao manja razorna djelovanja, neka strana treba biti razumna.
Mislim da je razumno što je EU ponudio SAD-u prijedlog o bescarinskoj trgovini između SAD-a i EU-a, a ako ne može za sve proizvode, onda barem za industrijske proizvode.
S druge stane, ako su obostrane carine ipak neizbježne jer je dogovor nemoguće postići, onda barem treba dobro ispregovarati izuzeća na koja će se one odnositi.
Hrvatska kao članica EU-a treba braniti svoje interese, odnosno tražiti izuzeća kod proizvoda čiji proizvođači izvoznici su nacionalno i regionalno značajni, kako bi se zaštitila domaća industrija i zaposlenost.
Kao što Europi odgovaraju određena izuzeća, sličnu situaciju imamo i na strani SAD-a. Osobno mislim da će se o mnogim izuzećima uspjeti dogovoriti i da će ukupni štetni učinci u vidu razvoja recesijskih kretanja u Europi i u SAD-u biti manji", smatra profesorica Ivanov.
