Bilješke su nastale između 1930. i 1939. godine, a vodio ih je kardinal Eugenio Pacelli, koji je vodio Katoličku crkvu kao papa Pio XII. od 1939. do svoje smrti 1958. godine.
Kao vatikanski državni tajnik Pacelli je svakodnevno razgovarao sa svojim prethodnikom Piom XI.
Židovi kritiziraju vatikansku politiku tijekom Drugog svjetskog rata tvrdeći da je Pacelli bio previše pasivan prema nacistima te da je trebao osuditi holokaust.
Hubert Wolf s njemačkog sveučilišta Muenster, koji je predvodio istraživanje, izjavio je da su arhivi, koji više nisu tajni, pokazali da su vatikanski dužnosnici bili vrlo dobro obaviješteni o događajima u svijetu nakon 1939.
- Zato želim reći da je, kada su britanska i američka vlada dobile određena saznanja o provedbi 'konačnog rješenja', tada to trebao znati i Vatikan, kazao je Wolf.
Vatikan je otvorio svoju kolekciju dokumenata za razdoblje od prije 1939. godine povjesničarima, ali istraživači najprije moraju sastaviti smjernice za gomilu zapisnika, pisama i bilježaka koji su jasni samo, sada već dugo pokojnima, vatikanskim dužnosnicima.
- Trebate imati tisuću drugih dokumenata da biste razumjeli samo jednu bilješku, kazao je Wolf o Pacellijevim bilješkama.
- U njima se nalazi popis tema za koje je državni tajnik mislio da su prevažne za njega samoga te je tražio mišljenje Pape, dodao je.
Međutim, one sadrže samo referentne brojeve za dokumente i bilješku o Papinoj odluci.
- Ako ne znate na što se broj odnosi, što je papinski nuncij u Berlinu izvijestio i što je državni tajnik zapisao, nećete ništa razumjeti, pojasnio je Wolf.
Povjesničari istražuju vatikanske poslove s nacističkom Njemačkom posljednje tri godine, ali tek trebaju početi istraživanje izvješća koja govore o stajalištu Vatikana glede japanske invazije na Kinu 30-ih godina prošlog stoljeća ili izvješća iz Praga o njemačkoj manjini u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Pacelli, rođen 1876. godine u Rimu, imao je bliska saznanja o Njemačkoj jer je bio papinski nuncij u Berlinu od 1917. do 1929. godine.
