Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (91) objavio je novu knjigu naziva "Svjetski poredak", a u intevjuu za jedan britanski list otkriva svoje viđenje globalnih geostrateških odnosa.


Kissinger je prije 43 godine dogovorio tajni posjet bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona Pekingu i susret s tadašnjim kineskim vođom Mao Zedongom. Suptilna diplomatska struktura odnosa s Kinom, koju je Kissinger kao arhitekt pažljivo gradio onda, u današnje je doba u velikoj opasnosti od urušavanja.

Vezani članci Vladimir Putin Putin poručio da Rusija poduzima sve što mora u borbi protiv klimatskih promjena: ''Spremni smo predložiti niz zajedničkih projekata'' Aleksej Navaljni Rusija polako ubija Navaljnog? "Možda ga dovode u situaciju spore smrti i pokušavaju to prikriti"

Danas se javljaju neke nove mogućnosti i pitanja, a novinarka Independenta Rachel Halliburton Kissingera je u intervjuu za taj list upitala kolika je vjerojatnost od izbijanja sukoba između SAD-a i Kine. Za Kissingera, to je neizbježan scenarij.

U svojoj spomenutoj noboj knizi, Kissinger citira studiju s Harvarda koja pokazuje da u 10 od 15 slučajeva , gdje postoji uspostavljena sila i sila u nastajanju, izbija rat. U tom smislu ponudio je odgovor oko mogućeg rata između Kine i SAD-a.

"I predsjednik obama i predsjednik Xi, posebice predsjednik Xi, istaknuli su kako bi htjeli da odnos dvaju zemalja pokaže da se tenzije mogu raspršiti između sile u zamahu i postojeće svjetske sile. No unatoč rečenom, njih dovojica tim željama nisu mogli dati praktičan izraz. Smatram da je to velik problem", pojasnio je Kissinger.

Osvrnuo se komentirajući dalje na problem napetosti oko ozočja u Južnom kineskom moru. "Prije ili kasnije jedna ili druga sila predvodit će sukob. Ne bih htio da Kina i SAD budu kao Njemačka i Velika Britanija 1914., ali ne mislim da tome možemo odoljeti primarno postavljanjem vojske duž kineske granice. Pravo pitanje je dakle: možemo li stvoriti prostor između sebe i Kine... s američkom vojnom prisutnošću na horizontu, ali u kojem se možemo natjecati po nekim ustanovljenim pravilima?", kaže Kissinger.

Pitanje Putina

Kissinger se dotaknuo i Rusije i Putina, ali odnos s Rusijom gleda kroz povijesnu prizmu u kojoj je Rusija pokazala kako je ključna za balansiranje svjetskih sila - gušenjem ekspanzionističkih snova Švedske, napoleona te Hitlera. Ključ njegove presude o rekaciji prema Rusiji obzirom na Putinovu invaziju Ukrajine upravo je navedena povijesna uloga Rusije.

"Ne slažem se s Putinom, ali zašto nije netko, negdje u svemu tome, predložio rješenje koje bi zadovoljilo obje strane i unutar konteksta neovisne Ukrajine? kaj je Europa rekla da Ukrajina mora birati između Europe i Rusije u trgovinskim pregovorima, možda bi upravo suprotno, govorenje da se radi zajedno, napravilo velik napredak", smatra Kissinger.

"Lako je demonizirati Putina. Naravno da on nije lagana osoba, ali već je viđen takav tip ruskog vođe i prije i on nije poput Hitlera. Ne bi se o tome trebalo govoriti u terminima samo jednog ruskog vođe", naglašava Kissinger.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook