Smrt prvog Argentinca na čelu Rimokatoličke crkve pokrenuo je niz rituala, od kojih neki sežu unatrag više od 2000 godina i korišteni su za pokop više od 250 papa. Skupljeni su u knjizi na više od 400 stranica pod nazivom "Ordo exsequiarum Romani pontificis", koja uključuje liturgiju, glazbu i molitve korištene za papinske pogrebe tijekom stoljeća.
"Ordo pokriva rituale koji se slijede od trenutka kada papa umre do trenutka kada je papa pokopan", rekao je velečasni David Collins, izvanredni profesor i direktor katoličkih studija na Sveučilištu Georgetown.
Nakon smrti papa počinje konklava. Tijekom povijesti mijenjao se način izbora pape, a konačna pravila uspostavljena su u 20. stoljeću.
Ovo vijeće kardinala sastaje se u Sikstinskoj kapeli kako bi glasovalo za sljedećeg papu od 1878. godine.
Može sudjelovati do 120 kardinala, ali svaki mora biti mlađi od 80 godina na dan otvaranja konklave. Konklava se sastaje 15 do 20 dana nakon papine smrti. Riječ, koja dolazi od "con clave", latinskog "s ključem", datira iz 1274. godine, kada je papa Grgur X. rekao da birače treba zaključati i ne smiju otići dok ne izaberu novog papu.
Svaki izbornik polaže zakletvu da će štititi slobodu crkve i tajnost konklave. Kad je posljednja prisega završena, voditelj ceremonije pjeva "Extra omnes", što znači "Svi van". Kardinalima je nakon toga zabranjen pristup vanjskom svijetu pa su se tako 2013. neki i privremeno oprostili od svijeta na Twitteru.
Ukoliko kardinali koji dvotrećinskom većinom glasaju za novog papu počnu odavati informacije s konklava, kazna za njih je ekskomunikacija, odnosno izopćenje iz Katoličke crkve.
Posljednja konklava 2013. godine izabrala je papu Franju, koji je do tada bio poznat kao Jorge Mario Bergoglio.
Nakon prvog dana ako ne bude izabran novi papa, kardinali će u sljedeća tri dana glasovati dva puta prijepodne i dva puta poslijepodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do jednodnevnog prekida. Kardinalima je dopušteno otići na kraju svakog dana, a odsjedaju u Dom svete Marte, pansionu na tlu Apostolske palače koji više izgleda kao otmjeni hotel.
Dvije peći postavljene su blizu ulaza u kapelu - jedna za ispuštanje crnog dima, što znači da još nije bilo uspješnih izbora, a druga za izbacivanje bijelog dima, što znači da je izabran novi papa. Zvona i dim jedini su dopušteni načini priopćavanja izbora pape.
Tijekom posljednje papinske konklave 2013., bijeli je galeb stao je na vanjski dio dimnjaka odmah nakon što je izašao crni dim, zabavljajući TV publiku diljem svijeta prije nego što je odletio 30 minuta kasnije.
U novijoj povijesti nije tipično da konklava traje predugo, jer je to simbol povjerenja u pobjedničkog kandidata. Ako se nastavi automatski, ostavlja dojam da nema puno sigurnosti u tu osobu.
No, nije uvijek bilo tako. Sredinom 13. stoljeća, jedna je konklava trajala gotovo tri godine, točnije dvije godine, pet mjeseci i dva dana. Započela je 1268. i završila 1271., kada je izabran Grgur X.
Tijekom samih izbora umrla su čak tri kardinala, a jedan je dao ostavku. Razlog zbog kojega su se izbori toliko odužili bio je u tome što su u kardinalskom kolegiju postojale sukobljene stranke, kako su bile otprilike jednake snage nastala je pat pozicija.
Izbor se održavao u gradu Viterbu, nedaleko od Rima, jer je postojao propis da izbori budu u onom gradu u kojem je prethodni papa umro. Nakon mnogo čekanja, da bi prisilili kardinale da konačno donesu odluku, građani Viterba navodno su ih zaključali u tamošnju palaču i ograničili im obroke. Kad ni to nije pomoglo, prema legendi su građani čak uklonili i krov te zgrade, kako kardinali ne bi imali zaštitu od vremenskih prilika. Odluku su kardinali donijeli tek 1271. godine. Izabran je Tedaldo Visconti, koji je uzeo ime Grgur X. Da se takva nezgodna situacija s odugovlačenjem izbora ne bi više nikada ponovila, uveden je propis o tzv. konklavi.
Riječ konklava dolazi od latinske riječi za zaključan. Naime, ubuduće su kardinali zaključavani u zatvoreni prostor sve dok ne bi donijeli odluku o izboru novog pape.Prema uzoru na građane Viterba, ubuduće je kardinalima u konklavi čak i ograničavana dnevna količina jela. Te propise o konklavi uveo je upravo navedeni papa Grgur X.
Kruh, voda i vino bili bi na jelovniku ako bi konklava trajala više od osam dana. Dok su obroci koji se danas poslužuju daleko od gurmanskih, kardinali neće ostati gladni - bez obzira koliko dugo budu birali.
No 1274. dogodilo se da papa bude izabran istog dana kada je umro njegov prethodnik. No nakon toga, Crkva je odlučila pričekati najmanje deset dana prije prvog glasanja. To je kasnije produljeno na 15 dana kako bi kardinali imali vremena stići u Rim. Najbrža konklava koja je poštivala pravilo od deset dana bila je izbor Julija II. 1503. godine. On je izabran u samo nekoliko sati.
Najmlađi papa u povijesti bio je Benedikt IX., a tri puta izabran je za papu. Datum njegova rođenja nije pouzdan. No prvi put je postao papa 1032. godine, kada je imao između 11 i 20 godina. Prema Katoličkoj enciklopediji pak, imao je oko 20 godina, a britanski filozof Bertrand Russell navodi da se tada govorilo da je navršio 12 godina.
Papa Bendikt XVI. izabran je za papu 2005. godine nakon svega četiri glasovanja i dva dana izbora, a inače je bio najstariji papa izabran u posljednjih 257 godina, jer je na dan izbora imao čak 78. godina starosti.
