Pročitajte i ovo
U Sarajeva posjet Predsjednice BiH prati urednica vanjskopolitičke rubrike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović, a uoči njezinog dolaska u službeni trodnevni posjet BiH, Petrović je napravila analizu mogućih tema razgovora.
"Službeni popis tema još nemamo, ali s obzirom da se iz Ureda Predsjednice može čuti da će ona biti otvorena za sva otvorena pitanja, gotovo sam sigurna da će se razgovarati o Pelješkom mostu, jer to je jedno ključno, vitalno, otvoreno pitanje. Bošnjačka politika osporava gradnju Pelješkog mosta. Podsjećamo, oni su potkraj prošle godine u domu zastupnika donijeli deklaraciju, u kojoj kažu da se Pelješki most ne smije graditi dok se ne riješi granica između Hrvatske i BiH, i ne ratificira ugovor iz 1999., i jednako tako dok se ne revidira ugovor o plinskoj opskrbi rafinerije u Bosanskom Brodu, s Republikom Srpskom", kaže Petrović.
"Hrvatski zastupnici su rekli da je tu pak riječ o kreiranoj anarhiji, kako bi se skrenula pažnja s dva ključna pitanja za Hrvate u BiH, a to su izmjena izbornog zakona i zakon o radioteleviziji. Pelješki most će se sigurno naći na dnevnom redu. Bošnjačka politika jest dosta lobirala, oni su tražili tu i pomoć Europske komisije, ali Pelješki most nema razloga da se ne gradi, jer on će se graditi na hrvatskom teritoriju, preko hrvatskih teritorijalnih voda i što je najvažnije, on je interes i BiH, jer gradnju Pelješkog mosta jako zagovaraju stanovnici Neuma i BiH primorja", naglašava Petrović.
"Predsjednica Grabar-Kitarović u BiH stiže nakon posjeta Turskoj i razgovora s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom pa je jedna od mogućih tema i taj posjet te njegov sadržaj, odnosno položaj Hrvata u Federaciji BiH. O tome će se sigurno razgovarati, to je zapravo ključna tema dolaska Kolinde Grabar-Kitarović u Sarajevo. Hrvati prije svega traže izmjenu izbornog zakona kako bi ostvarili pravu konstitutivnost, s obzirom da bošnjačka politika osporava Hrvatima njihovo pravo da njihov nacionalni zastupnik bude u ključnim tijelima koja su inače ustrojena po nacionalnom ključu, a to su prije svega Predsjedništvo i Dom naroda. Sad je zabrinuta i međunarodna zajednica, a ta ista međunarodna zajednica je 2002. godine Hrvatima de facto ukinula partitet u Vladi Federacije te samim time poremetila odnose u Domu naroda, tako da Hrvati praktički mogu biti nadglasani u svakoj temi o kojoj žele glasovati. Rekla bih da se u BiH sad vodi jedan žestok proxy rat. Ovo je jedan mali prostor, koji nije u srcu Europe, koji nije u euroatlantskim integracijama, tu su ulozi veliki i puno veći nego u vrijeme ratnih sukoba u devedesetim godinama prošlog stoljeća", zaključuje Petrović.
