Proces usuglašavanja teksta memoranduma o miru i prekidu vatre bit će zamršen za Moskvu i za Kijev te ne može biti fiksnog roka, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rano u utorak, a citirale su ga ruske novinske agencije.
"Nema rokova, a ne može ih ni biti. Jasno je da svi ovo žele obaviti što je brže moguće, no, naravno, vrag je u detaljima", rekao je Peskov novinarima, a citirala ga je državna novinska agencija RIA.
"Nacrte će sastaviti i ruska i ukrajinska strana, ti nacrti dokumenata bit će razmijenjeni, a potom (slijede) kompleksni kontakti kako bi se razvio jedinstven tekst", kazao je glasnogovornik Kremlja.
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je održao telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te čelnicima Europske unije, Francuske, Italije, Njemačke i Finske u sklopu svojih napora da okonča trogodišnji rat u Ukrajini.
Trump je nakon poziva rekao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti s pregovorima o prekidu vatre.
Putin je rekao da je Rusija "spremna surađivati s ukrajinskom stranom na memorandumu o mogućem budućem mirovnom sporazumu".
"Dogovorili smo se s predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je surađivati s ukrajinskom stranom na memorandumu o mogućem budućem mirovnom sporazumu, kojim će se definirati brojna stajališta, primjerice načela nagodbe, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma", rekao je Putin novinarima blizu Sočija, crnomorskog ljetovališta.
Europljani će pritisnuti Rusiju sankcijama, tvrdi Njemačka
Europski vođe pristali su sankcijama povećati pritisak na Rusiju nakon što ih je Trump brifirao o svom pozivu s Putinom, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz kasno u ponedjeljak.
Trump je nakon poziva rekao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre u trogodišnjem sukobu, no nije djelovalo kao da je osigurao veće ustupke u svom dvosatnom razgovoru s čelnikom Kremlja.
"Europa i Amerika veoma su ujedinjene glede ovoga: Blisko ćemo podupirati Ukrajinu na njezinu putu prema primirju", napisao je Merz u objavi na društvenoj platformi X i dodao: "Europa će povećati pritisak na Moskvu sankcijama. To smo dogovorili s (predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država) nakon njegova razgovora s Putinom".
Kijev i njegovi europski saveznici pritišću Moskvu radi postizanja bezuvjetnog prekida vatre.
Rusija, koja sporo, ali postojano napreduje na bojištu u Ukrajini, ranije je rekla da je zabrinuta da će Ukrajina iskoristiti takvu stanku kako bi se reorganizirala i dodatno naoružala.
Pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinarima je u ponedjeljak rekao da Putin i Trump nisu razgovarali o vremenskom okviru za primirje u Ukrajini, ali da je Trump naglasio svoju želju da se sporazum postigne brzo.
Ministri EU-a raspravljaju o Ukrajini, Bliskom istoku i obrambenim kapacitetima
Ministri vanjskih poslova i obrane iz zemalja članica Europske unije u utorak se sastaju u Bruxellesu kako bi raspravljali o sukobu koji se nastavlja u Ukrajini, obrambenim kapacitetima bloka i sve većim napetostima na Bliskom istoku.
Šefovi diplomacija trebali bi službeno odobriti 17. paket sankcija Europske unije protiv Moskve zbog ruskog rata u Ukrajini, a usredotočit će se na takozvanu rusku flotu u sjeni. Riječ je o brodovima koji plove pod zastavama trećih zemalja, a koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije.
Osobne sankcije poput zabrane ulaska u Europsku uniju i zamrzavanje imovine predviđene su u više od deset slučajeva. Također, postoje planovi da se kazni nekoliko desetaka tvrtki uključenih u rusko zaobilaženje sankcija.
Očekuje se da će se ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha sastati sa svojim europskim kolegama videovezom nakon što pregovori između ukrajinskih i ruskih izaslanika o primirju koje je Kijev predložio nisu polučili konkretne rezultate.
Ministri vanjskih poslova raspravljat će o najnovijem razvoju događaja na Bliskom istoku, uključujući pojas Gaze i Siriju.
Ministri obrane započet će raspravom o vojnoj podršci Unije za ratom razorenu Ukrajinu. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov pridružit će se razgovorima videovezom, a očekuje se da će glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osobno sudjelovati u Bruxellesu.
Ministri obrane također će razgovarati o tome kako poboljšati europske obrambene kapacitete i povećati izdvajanja za vojsku, uključujući prijedlog o 150 milijardi eura vrijednom fondu za obranu.
