Fotografija objavljena u indijskim novinama u ponedjeljak ujutro jedna je od onih koje su pravi dokaz da slika često može govoriti tisuću riječi. Na njoj su novinarke u prvom redu na konferenciji za novinare afganistanskog talibanskog ministra vanjskih poslova u Delhiju Amira Khana Muttaqija.
Policija na terenu
Užas na istoku Hrvatske! U rijeci pronađeno tijelo
Potraga u tijeku
Međimurje pod opsadom, policajac poslao poruku ubojici: "Ako ovo vidi ili sluša..."
Pojačane aktivnosti
Članica NATO-a proglašava izvanredno stanje: "Mogući su i daljnji koraci"
Konferencija je sazvana nakon velike pobune zbog isključenja žena s njegova prvog sastanka u petak. Muttaqi je na nedjeljnoj konferenciji rekao da je isključenje bilo nenamjerno.
"Što se tiče [prve] konferencije za novinare, bila je u kratkom roku i određen je uži popis novinara, a predstavljeni popis sudionika bio je vrlo specifičan. To je bilo više tehničko pitanje... Naši kolege odlučili su poslati poziv određenom popisu novinara i nije bilo nikakve druge namjere osim ove", dodao je.
UN je situaciju u Afganistanu nazvao "rodnim apartheidom", gdje ženama i djevojčicama nije dopušteno pohađati srednju školu ili sveučilište, posjećivati parkove ili teretane. Poslovi koje smiju obavljati sve su ograničeniji, a talibanska vlada naređuje pokrivanje od glave do pete i ograničava im putovanja, piše BBC.
Talibanska vlada, koja je ponovno preuzela vlast 2021. godine, prethodno je izjavila da poštuje prava žena u skladu sa svojim tumačenjem afganistanske kulture i islamskog zakona, ali zapadni diplomati nisu se s tim složili. Gušenje prava žena pod njihovom vlašću je najoštrije na svijetu.
Muttaqi je u četvrtak stigao u Indiju na tjedan dana razgovora na visokoj razini s vladom Rusije, jedine zemlje koja je do sada u potpunosti priznala njihovu vladu.
Iako Indija nije formalno priznala afganistanske vladare, jedna je od brojnih zemalja koje održavaju neki oblik diplomatskih ili neformalnih odnosa s njima.
U petak se Muttaqi sastao s ministrom vanjskih poslova S. Jaishankarom koji je najavio da će Indija ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u Kabulu koje je zatvoreno nakon što su se talibani vratili na vlast 2021. godine.
Događaju za novinare kasnije tog dana prisustvovalo je oko 16 muških novinara, dok su novinarke bile odbijene od ulaza u veleposlanstvo. Izvor u talibanskoj vladi priznao je da žene nisu bile pozvane.
No, rodna diskriminacija na indijskom tlu razljutila je političare i novinare koji su kritizirali vladu što je to dopustila. Indijsko udruženje urednika, Indijski ženski novinarski korpus (IWPC) i Mreža žena u medijima Indije (NWMI) izdali su oštre izjave, nazivajući isključenje "vrlo diskriminirajućim".
NWMI je rekao da je indijska vlada "odgovorna za poštovanje demokratskih prava i ustavnih sloboda građanki, uključujući njihovo pravo na rad i egzistenciju" te da su trebali dovesti u pitanje takvu "očitu rodnu diskriminaciju".
Grupa je također kritizirala novinare koji su prisustvovali konferenciji u petak jer nisu stali u odbranu svojih kolegica. "U ovakvim trenucima, šutnja se može smatrati suučesništvom u normalizaciji rodne diskriminacije", navodi se u izjavi.
Usred rastućeg negodovanja, Muttaqijev tim poslao je nove pozivnice za nedjelju, opisujući ga kao inkluzivan događaj otvoren za sve medijske djelatnike. Iako nema službene potvrde, postoje neka nagađanja da je indijska vlada možda intervenirala te da je druga konferencija za medije održana zbog toga.
Konferencija je bila dobro posjećena, a ministru su postavljena neka oštra pitanja o razlogu zbog kojeg žene nisu bile prisutne na sastanku u petak i o pravima afganistanskih djevojčica i žena.
"Imamo 10 milijuna učenika u školama i institutima, uključujući preko 2,8 milijuna žena i djevojčica. U medresama obrazovanje se nastavlja do diplome. Postoje neka ograničenja, ali nikada nismo proglasili žensko obrazovanje vjerski haram [zabranjeno], samo je odgođeno do daljnjega", rekao je, a prenosi BBC.
Mnogi novinari koji su bili na konferenciji za novinare doveli su u pitanje ministrovu tvrdnju, ističući ograničenja koja su talibani nametnuli djevojčicama i ženama od 2021. godine.