Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon Ukrajine, novi izazov za odnose NATO-a i Europske unije s Rusijom nisu baltičke zemlje već Balkan.


Rusija aktivno koristi svoje kulturne veze s pravoslavnim narodima Balkana dok se utjecaj EU-a na regiju smanjuje zbog slabljenja perspektive njezinog proširenja, osobito nakon Brexita, piše u analizi Financial Timesa.

Nakon devedesetih godina prošlog stoljeća koje su obilježili ratovi na Balkanu, došlo je do stabilizacije zahvaljujući podršci SAD-a i nade da će pristupanje Europskoj uniji donijeti pomirenje među narodima bivše Jugoslavije kao što se to svojedobno dogodilo između Francuske i Njemačke.

Međutim, u svjetlu ekonomske krize i migrantske krize, Brexita i rasta nacionalizma u Europi, novo proširenje EU-a za sada je ostavljeno po strani. Amerika s novim predsjednikom Donaldom Trumpom minimalno je zainteresirana za zemlje na rubu Europe.

Sve te okolnosti otvaraju Rusiji mogućnost da dodatno umanji utjecaj EU-a i SAD-a na jugoistočni dio Europe te da pokuša preoblikovati saveze, pa čak i granice. Tu Rusija "igra" na kartu kulturne povezanosti s pravoslavnim narodima, piše FT, a autor tvrdi: "Kad god na Balkanu dođe do previranja, ruka Moskve nikada nije daleko".

List navodi pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u listopadu prošle godine, koji je prvo pripisan samo srpskim nacionalistima, no sve ide u smjeru da su iza njega stajale i ruske tajne službe, kako bi se Crnu Goru omelo na putu da uđe u NATO. Tu je i vlak koji je krenuo prema Kosovu s natpisom "Kosovo je Srbija" koji je proizveden u Rusiji.

EU mora ozbiljnije doživljavati Balkan

Vezani članci Raketa, ilustracija (Foto: BRUCE WEAVER / AFP) Rusija tvrdi da je sirijska raketa zamalo pogodila putnički zrakoplov Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg (Foto: AFP) NATO se priprema za svijet bez sporazuma o ograničenju nuklearnih raketa

Osim toga, Rusija podržava nacionalistički raspoloženog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji poziva na odcjepljenje od Bosne i Hercegovine, a u krizi u Makedoniji podržava stranu koju ne podržava EU, piše FT.

"Kako bi "potkopali" nastojanja Rusije za proširenjem svojeg utjecaja na jugoistoku Europe, SAD i EU trebali bi se boriti za simpatije stanovnika Balkana. Čak i ako je proširenje EU balkanskim zemljama trenutno na čekanju, europski lideri mogu iskoristiti druge poluge moći kao što su investicije i financijska pomoć. No, samo to neće biti dovoljno. EU bi se trebala baviti Balkanom puno više. Potrebno je pažljivo pratiti razvoj situacije, boriti se protiv ruske propagande, a europski lideri trebali bi češće posjećivati regiju, kako bi pokazali da Balkan i njegove probleme shvaćaju ozbiljno", navodi list.

"Prije svega, za to je potrebna politička volja. Bez toga najproblematičniji dio Europe se survati u svoju mračnu prošlost, što može imati opasne posljedice na cijeli kontinent", zaključuje Financial Times.