"Naše stajalište o ovom zakonu je jasno: planovi njemačke Vlade o prilagodbi isplate dječjeg doplatka, ovisno o životnom standardu zemlje u kojoj žive, protive se europskim zakonima“, poručila je povjerenica Europske komisije za rad i socijalna pitanja Marianne Thyssen u pismu njemačkoj Vladi, prenijeli su mediji.
Nakon toga su ministrica rada i socijalnih pitanja Andrea Nahles i ministar pravosuđa Heiko Maas odgodili donošenje zakona kojeg je vlada trebala prihvatiti već ove srijede.
Nacrt zakona predviđa smanjenje dječjeg doplatka za djecu koja ne žive u Njemačkoj i to za 50 posto. To se odnosi na djecu koja žive u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Mađarskoj. Tako bi umjesto dosadašnjih 192 eura, djeca u ovim zemlja primala 96 eura.
Za djecu koja žive u ostalim zemljama Europske unije dječji doplatak bi iznosio od 75, za zemlje poput Grčke, Češke ili Cipra, do 100 posto, za ostale zemlje gdje su slični životni troškovi kao u Njemačkoj.
Zakonodavac je dao do znanja da će zakon stupiti na snagu tek kada se za to stvori pravna osnova na razini Europske unije.
Dnevnik Sueddeutsche Zeitung piše kako je Vlada ustrajna u naumu pronalaska rješenja po kojem bi zakon postao sukladan zakonima Europske unije.
Ukoliko zakon stupi na snagu njime bi bilo pogođeno oko 185.000 djece roditelja koji žive u Njemačkoj, a djeca u zemlji porijekla. Vlada bi time uštedjela oko 160 milijuna eura.
Oporbena stranka Zeleni oštro je kritizirala ovaj zakon optužujući vladu da podilazi populističkom trendu.
"Demokršćansko-socijaldemokratska Vlada Angele Merkel se ulaguje protivnicima Europske unije i svom snagom udara po načelu jednakog odnosa prema svim građanima EU-a", priopćili su zastupnici stranke Zeleni Franziska Brantner i Wolfgang Strengmann-Kuhn.
Oni ukazuju na to kako Vlada prešućuje koliko bi iznosili troškovi birokracije potrebni za primjenu ovog zakona, posebice u segmentu koji se odnosi na individualno utvrđivanje životnih troškova djece u pojedinim zemljama. (Hina)
