Zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, mogle bi postati novim članicama Europske unije odmah nakon 2020. godine ukoliko ozbiljno shvate pruženu priliku i odlučno provedu tražene reforme, kazao je u subotu u Sarajevu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Pročitajte i ovo
Sudjelujući na konferenciji o novom pristupu BiH europskim integracijama što ju je organizirala Paneuropska unija te zemlje, Picula, koji je predsjednik izaslanstva EP za odnose sa BiH i Kosovom, kazao je kako je BiH bila i ostat će "stres-test za sposobnost EU da širi svoj teritorij ali i utjecaj kao zajednice koja dijeli iste vrijednosti".
Ocijenio je kako bi nova Europska komisija i nova vlast u BiH trebali otvoriti prostor novom pristupu procesu europskih intergracija.
Picula je podsjetio kako je posljednje veliko proširenje EU prije deset godina dovelo do rasta BDP-a Unije kao cjeline od samo tri posto, što je jedan od razloga neraspoloženja prema novim proširenjima.
"Kriza je učinila svoje, populistički pokreti su to iskoristili", kazao je Picula.
Najava predsjednika nove Europske komisije Jean-Claude Junckera da neće biti proširenja Unije u idućih pet godina po Piculinim riječima ne smije biti alibi da se ništa ne radi.
"Ništa gore od toga, a pogotovu ne bi bilo dobro da se tako shvati u BiH", upozorio je Picula, pozvavši da se bude realan i prizna kako je vrijeme za veliki posao koji bi mogao biti odgovarajuće nagrađen već nakon isteka mandata sadašnje Europske komisije.
Vrlo brzo nakon 2020. mogao bi uslijediti novi veliki val proširenja Unije na zapadni Balkan po uzoru na onaj iz 2004. kada je primljeno deset novih članica, ocijenio je Picula.
Pretpostavka za to je da se potreba provedbe reformi shvati doista ozbiljno, što u slučaju BiH znači homogeniziranje cijele zemlje, a ne pojedinih njenih naroda.
Picula je kazao kako ishod izbora u BiH ne treba biti razočarenje te da novim vlastima treba dati priliku a međunarodna im zajendica treba nastaviti pomagati.
"Ovo je vrijeme vrlo brutalnog resetiranja međunarodnih odnosa", zaključio je Picula pojašnjavajući kako sustav kolektivne sigurnosti kakav je do sada postojao nema odgovora na pitanje kako spriječiti "truljenje pojedinih država", pa ga sada valja promijeniti i unaprijediti sukladno novim izazovima.
I zastupnica u EP Dubravka Šuica izrazila je nadu kako će vlast u BiH biti uspostavljena što prije
"Treba učiniti sve da BiH što prije dobije status kandidata (za članstvo u EU) a onda u reforme malo po malo", kazala je Šuica najavivši kako osobno učiniti sve da se to i desi.
Kazala je kako Hrvatska želi da BiH kao i sve druge države zapadnog Balkana postanu članice EU.
Političare u BiH je podsjetila kako je nova Europska komisija izabrana zahvaljujući dogovoru triju velikih skupina stranaka različite orijentacije.
"U Hrvatskoj smo Picula i ja na različitim stranama a u EU zagovaramo iste ciljeve. Treba li boljeg primjera za BiH?", kazala je Šuica, koja je i zamjenica predsjednika izaslanstva EP za odnose sa BiH i Kosovom.
I ona drži kako najava da neće biti proširenja EU u idućih pet godina ne treba biti shvaćena kao razočaravajuća, jer se nudi "kvaliteta umjesto brzine".
Šuica drži kako je u slučaju BiH iznimno važno poboljšati gospodarsko stanje, što će olakšati i rješavanje političkih pitanja.
Slovenska zamjenica u EP Tanja Fajon najavila je kako će i u svom novom mandati biti zagovornica BiH u EP.
Pozvala je da se promijeni način razmišljanja i djelovanja u BiH te da se vlast uspostavi što prije.
"To bi moglo značiti i novo poglavlje u odnosima s EU", kazala je Fajon, uz ocjenu kako BiH svakako treba novi ustavni okvir do kojega će se doći na temelju široke rasprave čija bi kruna bila nova velika međunarodna konferencija pod pokroviteljstvom EU i SAD.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko kazao je kako pragmatična, ambiciozna i sadržajna strategija za izlazak iz krize mora biti ključ uspostave nove vlasti nakon izbora.
"Potrebna nam je jaka i funkcionana BiH", kazao je Inzko, dodajući kao je nužno promijeniti mentalitet i način razmišljanja o BiH, primjerice na način kako je to učinjeno u Srbiji.
Zamjenik šefa degelacije EU u BiH Renzo Daviddi potvrdio je kako ukidanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu i uspostava jedinstvemog mehanizma koordinacije odnosa sa EU ostaju najvažnije zadaće koje BiH mora provesti želi li postati kandidatom za članstvo u Uniji, no to neće biti dovoljno.
"U idućih četiri do pet godina BiH čekaju veoma ozbiljni izazovi", dodao je Daviddi, upozoravajući kako gospodarsko stanje u toj zemlji potiče posebnu zabrinutost.
Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije, uz ocjenu kako nema nikakve dvojbe da BiH pripada Europi poručio je kako je već dvadeset godina jasno da Daytonski sporazum više ne odgovara potrebama koje ta zemlja ima, no poticaj za njegovu promjenu trebao bi doći iz same BiH.
"Ako između Federacije BiH i Republike Srpske nema minimuma zajedničkih interesa, kako će BiH kao država postati dio zajednice europskih naroda", kazao je Terrenoire, dodajući kako sadašnje vrijeme nosi nove izazove kojih bi morali biti svjesni i u BiH.
Ustvrdio je kako Europi prijete dvije velike opasnosti
Jedna su dvije nove vrste ratova i to onaj na granici s Rusijom te "u obliku polumjeseca od Atlantika do Kavkaza" koji je trenutačno najaktivniji u Iraku i Siriji.
"Ta opasnost ima svoje 'releje' u svim ostalim zemljama", kazao je Terrenoir, upozoravajući kako ne treba imati iluzija jer je ta opasnost koju predstavlja Islamska država tek u nastanku.
Drugi je rat, po njegovim riječima, na istoku Europe gdje ruski predsjednik Vlarimir Putin pokušava "silom svoje vojske i slabošću Europljana osvojiti bivši prostor Sovjetskog Saveza što je sada već realna prijetnja i baltičkim državama".
Ponovni rast nacionalizama druga je velika opasnost po Europu čije su postojanje, po rječima Terrenoira, potvrdili posljednji izbori za Europski parlament.
Ozbiljne razlike između dvoje moćnika
"Stoga je krajnji trenutak i za BiH da se uozbilji i nađe svoj put ka EU", poručio je Terrenoire.
Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" Franjo Topić upozorio je kako nefunkcionalna BiH predstavlja veliku opasnost za cijelo susjedstvo i da bez mira u njoj neće biti trajnog mira ni u Europi.
"Najmanja zloćudna stanica uništi i najveći organizam", kazao je Topić koji je predložio i da međunarodna zajednica aktivira uporabu posebnih ovlasti Visokog predstavnika koje omogućuju nametanje zakona i smjene izabranih dužnosnika. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg Vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
