Stanje u Srbiji u proteklih godinu dana dodatno se pogoršalo, članstvo u EU-u samo je deklarativan cilj, stoga bi trebalo razmisliti o obustavi financijske pomoći toj zemlji, istaknuto je u srijedu u raspravi na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.
"Nažalost, reforme Srbije vezane za pristupanje EU-u uglavnom su značajno usporene. U nekim segmentima su i nazadovale, što je posebno vidljivo u područjima vladavine prava i standarda demokracije kao sustava", rekao je parlamentarni izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula predstavljajući nacrt svojega izvješća o napretku Srbije.
Picula je rekao da ukupni tempo procesa pristupanja već godinama stagnira, da je to je posljedica ograničenog napretka u dijalogu s Kosovom, kontinuiranog nedostatka usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, općenitim nedostatkom istinske političke volje za napredovanjem, čestom retorikom protiv dužnosnika EU-a, pogoršanjem uvjeta za slobodan rad medija i civilnog društva, kao i ignoriranja preporuka za reformiranje izbornog procesa.
Hrvatski europarlamentarac je kritizirao i "aktere" u EU-u koji su godinama popuštali Srbiji u ime stabilnosti.
"Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od strane nekih europskih aktera nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje nego su je nažalost samo udaljili od članstva", rekao je Picula.
Naglasio je da unatoč tome što je Srbija službeno proglasila članstvo u EU-u strateškim ciljem, za to nema potvrde u praksi, navodeći kao primjere nesudjelovanje predsjednika Aleksandra Vučića na samitu EU – zapadni Balkan u prosincu prošle godine te njegovo sudjelovanje na vojnoj paradi u Moskvi prošlog svibnja.
Picula je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi važan aspekt približavanja Europskoj uniji. "U tom se kontekstu očekuje od Srbije da aktivnije i konstruktivnije sudjeluje u utvrđivanju sudbine osoba nestalih u ratovima u Hrvatskoj, BiH i Kosovu. Jednako tako, pozivam nadležne u Srbiji da surađuju s pravosudnim tijelima zemalja članica na procesuiranju ratnih zločina iz devedesetih", rekao je Picula.
Iznimno oštar bio je austrijski zastupnik iz liberalne skupine Renew Helmut Brandstaetter.
"Siguran sam da srbijanska vlada ne želi ući u Europsku uniju, ono što želi je samo novac od EU-a", rekao je, dodajući da ne bi trebalo davati novac vladi i dati ga organizacijama civilnog društva.
Napomenuo je da se srpski dužnosnici hvale pred narodom da daju novac za razne svrhe, a riječ je zapravo o europskom novcu.
"Europska unija je dovoljno glupa da tamo daje novac, a onda čak ni ne pazi što s njim radi", rekao je.
Sličnu ocjenu iznio je i Picula. "Upitno je koliko je ova stagnacija, pa i nazadovanje Srbije na europskom putu komplementarna s isplatama iz Plana rasta EU-a", rekao je Picula.
Više zastupnika je u raspravi isticalo da je izaslanstvo Europskog parlamenta nedavno u Beogradu dočekano iznimno neprijateljski u provladinim medijima, a negativne komentare davali su i predsjednik Vučić i predsjednica parlamenta Ana Brnabić. Pogotovo je napadan izvjestitelj Picula, kojemu su kolege izrazile solidarnost.
Hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) pozvala je "građane Srbije da pokažu svoju istinsku proeuropsku vjeru i da pozovu srpsku vladu na odgovornost, jer ono što se događa Srbiji nije proeuropsko".
Rekla je da Srbija i njezini građani imaju priliku konačno se obračunati s prošlošću, otvoriti arhive, reći što se dogodilo s nestalim osobama.
Davor Ivo Stier (HDZ/EPP), izvjestitelj kluba pučana za Srbiju, također je ocijenio da se Srbija i dalje udaljava od europskog puta i postaje sigurnosna prijetnja na jugoistoku Europe.
"Društvo u Srbiji je polarizirano i duboko podijeljeno, a želja za ulaskom u EU ostaje deklarativna, dok se odmiču od europskih vrijednosti, posebno u pogledu slobode okupljanja te medijske i akademske slobode. Pritom se Srbija odbija jasno svrstati s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom te istovremeno jača vojnu suradnju s Rusijom i Kinom i nabavlja ne samo obrambene sustave već skupo i sofisticirano ofenzivno oružje, poput kineskih supersoničnih raketa", rekao je.
Stier se osvrnuo i na položaj nacionalnih manjina u Srbiji, naglasivši kako je znatno poboljšan status mađarske zajednice dok i dalje ostaju značajni problemi u poštivanju prava drugih manjina, poput rumunjske, bugarske i hrvatske.
Jedine pohvale u raspravi Srbija je dobila od zastupnice Annamarije Vicsek iz Vojvodine, koja je u Europski parlament ušla na listu mađarske vladajuće stranke Fidesz te Grzegorz Braun iz poljske krajnje desne stranke Konfederacja.
Vicsek je rekla da Piculino izvješće "nije kritika nego politički sud", da u tekstu nema priznanja za ono što je pozitivno, a da se negativne stvari prenaglašavaju.
Poljski zastupnik Braun rekao je da je u raspravi pokazan prijezir i osjećaj superiornosti prema Srbiji. "Ne želim biti jedan od samozvanih učitelja demokracije, radije bih svima preporučio - neka drugi žive kako žele, a Srbiji ne bih preporučio da se pridruži Europi", rekao je Braun, koji je svoje obraćanje završio rečenicom "Kosovo je Srbija.
Picula je u završnom obraćanju rekao da iz rasprave zastupnika proizlazi da je put Srbije prema Europskoj uniji u ozbiljnoj opasnosti, prije svega, zbog toga što njezina vlada kontinuirano i namjerno ostavlja po strani gotovo svaki ključni aspekt pristupanja potreban za napredak.
Dodao je da Srbija kao zemlja kandidatkinja za članstvo ima značajan utjecaj u regiji zapadnog Balkana, tako da njezino unutarnje stanje utječe na ukupnu politiku proširenja.
Članovi odbora imaju rok do 9. travnja za podnošenje amandmana. Očekuje se da će odbor glasati o izvješću 3. ili 4. lipnja, a potom će biti upućena na raspravu na plenarnoj sjednici.
