S druge strane, Heiligendamm bi mogao ostati upamćen po davanju priznanja novim svjetskim gospodarstvima, prije svega Kine i Indije, otvaranjem vrata ka njihovom aktivnijem sudjelovanju na budućim summitima G8, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
Domaćin summita, njemačka kancelarka Angela Merkel proglasila je velikom pobjedom što je od američkog predsjednika Georgea Busha, čija je zemlja najveći proizvođač ugljičnog dioksida, dobila obećanje da će 'ozbiljno razmotriti' njezin prijedlog da se emisija stakleničkih plinova u svijetu smanji za pedeset posto do 2050. godine.
Za pobornike očuvanja okoliša, antiglobaliste koji su danonoćno prosvjedovali u okolici Heiligendamma, i milijune ljudi diljem svijeta zabrinutih alarmantnim upozorenjima znanstvenika o 'pet do dvanaest' za planetu Zemlju, Bushevo obećanje zacijelo neće impresionirati.
Međutim, Angela Merkel smatra 'velikom pobjedom' što je uopće uspjela klimatske promjene ugurati kao glavnu temu sastanka G8.
'Ako pogledate gdje smo bili prije nekoliko tjedana, i što smo postigli danas, ovo je velik uspjeh', rekla je Merkel komentirajući rezultate prvoga dana summita.
Situacija uoči sastanka G8 doista nije bila obećavajuća, jer je SAD prijetio kako će odbaciti velike dijelove njemačkog prijedloga, koji uključuje ponovno jačanje uloge UN-a u pregovorima oko klimatskih promjena.
Želeći izbjeći očekivane kritike na račun svoje zemlje, Bush je uoči summita iznio vlastiti plan borbe protiv emisije stakleničkih plinova kojim je pozvao velesile u usponu, Indiju i Kinu da poduzmu mjere za smanje emisiju stakleničkih plinova, a Amerikance na veću uporabu auta na hibridni pogon i 20 postotno smanjenje potrošnje benzina tijekom sljedećeg desetljeća.
Ipak, pristao je na još nešto: sudjelovati u pregovorima za izradu novog sporazuma o klimi do 2009. godine, koji bi trebao naslijediti Protokol iz Kyota, kojem rok istječe 2012. godine, i to Angela Merkel smatra svojim velikim uspjehom.
Britanski premijer Tony Blair na odlasku, dogovor oko ovog važnog pitanja ocijenio je 'supstancijalnim zbližavanjem'.
Summit će ipak ostati upamćen po hladnoratovskom ozračju koje je nastupilo dan uoči početka summita, najavom ruskog predsjednika da će usmjeriti ruske projektile prema Europi ustraje li SAD na izgradnji proturaketnih sustava u Češkoj i Poljskoj.
Bushev pokušaj da umiri ruskog predsjednika pozivom njegovim znanstvenicima da se sami na licu mjesta uvjere u mirnodopski karakter novih baza kada je u pitanju Rusija, nije umirio Putina.
Ruski predsjednik iznio je stoga protuprijedlog da se zajednička rusko-američka proturaketna baza, kojom bi bila pokrivena 'cijela Europa' a ne samo njezin istočni dio, izgradi u - Azerbajdžanu.
Ovaj Putinov prijedlog iznenadio je Busha koji ga je ocijenio 'zanimljivim' najavivši kako ga ipak treba pomnije proučiti.
Rusko-američko nadmetanje imalo je utjecaja i na izostanak jasne poruke o sudbini Kosova, što je također bilo jedna od glavnih tema summita G8.
Čelnici G8 bili su uspješniji kada se trebalo dogovoriti oko pomoći »'rnom kontinentu' i suradnje s rastućim gospodarstvima - Indijom i Kinom.
Dogovorili su se da će deblokirati 60 milijardi dolara za borbu protiv pandemija u Africi te su ponovili obećanje da će idućih godina znatno povećati pomoć tom najsiromašnijem kontinentu.
Učinjen je i značajan korak ka reformi ovog elitnog kluba bogatih postavljanjem novih odnosa s Kinom, Indijom i još tri velika gospodarstva - Meksikom, Brazilom i Južnom Afrikom.
To je, prema riječima Angele Merkel, odgovor kritičarima koji dovode u pitanje postojanje G8 u moderno doba.
Te zemlje, prema mišljenju G8, zbog svoje važnosti zaslužuju detaljnije uključivanje u buduće globalne rasprave o gospodarstvu, energiji i socijalnim pitanjima.
To, međutim, ne znači da će G8 primiti nove članice no, nije isključeno da ćemo uskoro sastanke najbogatijih zemalja svijeta nazivati summitom 'G8 plus 5'.
Američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair emotivno su se oprostili na svom posljednjem susretu na marginama summita G8 u Njemačkoj.
'Ovo je naš posljednji susret s njim kao premijerom. Vrlo nostalgičan trenutak za mene', rekao je američki predsjednik novinarima nakon susreta s Blairom.
'Žao mi je što je do toga došlo, ali tako je to u životu. Idemo dalje', dodao je američki predsjednik.
Blair će dužnost premijera napustiti 27. lipnja nakon punog desetljeća na dužnosti, koje su posljednjih godina bile obilježene snažnim savezništvom s Bushom.
Blairova neupitna podrška američkom ratu u Iraku dovela je do značajnog pada njegove popularnosti i djelomično uzrokovala napuštanje premijerskog ureda ranije nego što je planirao.
Bush i Blair, piše Reuters, imali su neku posebnu 'kemiju' prijateljstva između sebe, često se šaleći i na ozbiljnim sastancima.
Prošle je godine na summitu G8 u Rusiji Bush dočekao britanskog premijera povikom 'Ej, Blair'.
Blaira su kasnije novinari upitali je li jednako tužan kao i Bush što im je ovo zadnji službeni susret, a premijer im je odgovorio da je toliko zaokupljen pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena da uopće ne razmišlja o svom skorom odlasku s dužnosti.
