"Ne budemo li bolje štitili naše vanjske granice, Schengen će uskoro postati prošlost", rekao je Tusk prije početka summita 28 zemalja članica EU-a i Turske.
Tusk je rekao kako očekuje da će na tom sastanku biti postignut dogovor koji će pomoći rješavanju migrantske krize.
Predsjednik Europskog vijeća je dodao da ne treba biti naivan i da Turska nije jedini ključ za rješavanje krize. "Naša najvažnija odgovornost i dužnost je zaštiti vanjske granice", rekao je Tusk.
EU i Turska bi u nedjelju trebale potvrditi zajednički akcijski plan, koji uključuje pomoć EU-a Turskoj za zbrivanjavanje sirijskih izbjeglica na njezinu tlu, a s druge strane predviđa jačanje suradnje između EU-a i Ankare na sprječavanju ilegalnih migracija.
EU sa svoje strane, ako Turska ispuni svoj dio pogodbe, obećava ubrzanje procesa za ukidanje viza, tri milijarde eura pomoć i oživljavanje turskih pristupnih pregovora, koji su već dulje vrijeme na mrtvoj točki.
Turska bi sa svoje strane trebala registrirati sve migrante, jačati svoju obalnu stražu i uspostaviti bolju suradnju s Grčkom i Bugarskom na sprječavanju nezakonitih migracija preko kopnenih granica.
Prije početka summita EU-Turska, odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju.
Merkel u Bundestagu dovela u pitanje Schengenski sustav
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da nije riječ o sastanku "neto uplatitelja, nego zemalja koje su voljne primiti veliki broj izbjeglica iz Turske legalnim kanalima".
Akcijski plan, koji je načelno s Turskom ispregovarala Europska komisija, predviđa pomoć od tri milijarde eura. Dio od 500 milijuna eura osigurao bi se iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde eura osigurale bi države članice. Međutim, za sada nije sigurno kako će se doći do toga iznosa.
Iz teksta zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na kraju sastanka proizlazi da se zemlje članice EU-a pozivaju da daju svoj doprinos, što znači da nema obveze. Osim toga, u tekstu su postavljeni brojni osigurači, koji jamče da se pomoć može u svakom trenutku prekinuti ako Turska ne bude ispunjavala svoj dio obveza.
Komisija je predložila da zemlje članice trebaju uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.
Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplaliti nešto manje od 7,4 milijuna eura.
Većina zemalja još nije donijela nikakavu odluku u tom pogledu. Hrvatska, prema obaviještenim izvorima, nije preuzela obvezu s obzirom da sada ima tehničku vladu koja ne može preuzimati takve obveze.
Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskogo proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.
Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.
S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.
U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
