Autori studije navode da su ti doseljenici donijeli sa sobom minijaturno kameno oruđe, takozvane mikrolite, te dinga, divljeg psa koji danas živi u Australiji. Ustanovljeno je da su oruđe i okamine životinja stari oko 4.000 godina, dodaju znanstvenici s Instituta Maxa Plancka u Njemačkoj, autori te studije objavljene u Analima američke znanstvene akademije.
Pročitajte i ovo
Istraživači su usporedili neke genske varijacije australskih aboridžina s onima stanovnika Nove Gvineje, jugoistočne Azije i Indije. 'Rezultati upućuju na velik priljev gena iz Indije u Australiju prije 4.230 godina, puno prije prvih veza s Europljanima', rekla je Irina Pugach iz instituta Maxa Plancka, voditeljica istraživanja.
'To se razdoblje podudara s brojnim promjenama u arheološkim podacima u Australiji kao što su postupak izrade kamenog oruđa i način prerade biljaka', dodaje. Budući da smo otkrili priljev gena iz Indije u Australiju u približno istom razdoblju, postoji mogućnost da su te promjene i pojava dinga povezani s tim migracijskim valom', zaključila je Pugach.
>> Australski vatrogasci se neumorno bore s vatrenom stihijom
Ova genska analiza pokazuje također zajedničko podrijetlo domorodačkog stanovništva u Australiji i Novoj Gvineji te Mamanwe, skupine filipinskih Negrita koji su živjeli prije 35.000 do 45.000 godina. U tom razdoblju Australija i Nova Gvineja činile su jedinstveno zemljopisno područje poznato kao Sahul.
'Ovo otkriće potvrđuje pretpostavku da je ovo stanovništvo nastalo od prvog migracijskog vala koji stigao iz Afrike i drugih skupina koje su došle kasnije', rekao je Mark Stoneking, jedan od autora studije. Ovi genski podaci pokazuju i da su se aboridžini iz Australije i Nove Gvineje razdvojili ranije tijekom povijesti Sahula a ne kada su se Nova Gvineja i Australija već bile razdvojile zbog porasta razine oceana prije nekih 8.000 godina, kazao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
