Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je "upravni činovnik u Požeškoj županiji" i nije "nikad bio pripadnik neke policijske postrojbe ili ustaškog pokreta", priopćio je Ašner u ponedjeljak preko svog odvjetnika Guenthera Fornare.
Pročitajte i ovo
"Je li bio pripadnik ustaša, ne znamo ni mi", izjavio je povjesničar Winfried R. Garscha iz Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora (DOeW). "Ali odlučujuće pitanje nije je li netko djelatan u tom režimu, nego je li sudjelovao u kažnjivim djelima, smatra Garscha, koji smatra da je zadaća suda to ispitati. "Mislim da je smiješno pobjeći od suda i ovdje tražiti ispravke", dodao je.
Ašner je prema navodima Alena Budaja, za kojega austrijska novinska agencija APA navodi da je povjesničar, između svibnja 1941. i veljače 1942. bio šef policije u Požegi. Centar Simona Wiesenthala, pozivajući se na Budaja i još više od desetak svjedoka, stavio je Ašnera na svoj popis najtraženijih nacističkih ratnih zločinaca. Centar tvrdi da je Ašner kao "šef policije u Slavonskoj Požegi" sudjelovao u progonu i deportacijama stotina Srba, Židova te Sintija i Roma.
Ašner je u interviewu austrijskom časopisu "Profil" 2004. sam izjavio da je samo devet mjeseci nakon izobrazbe postavljen za zapovjednika policije u Požegi. Zbog toga što je u tom svojstvu progonio pripadnike ustaškog pokreta koji su sudjelovali u pljačkama, ustaše su ga poslije mjesecima progonili i zatvarali, ispričao je tada Ašner.
Austrija je dosad odbijala hrvatski zahtjev za izručenjem, oslanjajući se na sudska vještačenja u kojima je Ašner proglašen nesposobnim za ispitivanje i praćenje sudskog postupka.
