'Sve naše nuklearne aktivnosti su bile potpuno miroljubive i transparentne', rekao je Ahmadineđad optužujući Zapad da je Iranu nametnuo 'ilegalne sankcije' i da 'nasilnički' prijeti vojnom akcijom, uskraćujući njegovoj zemlji pravo na nuklearnu energiju.
Pročitajte i ovo
Naglasio je kako je Iran, unatoč svemu, 'napredovao korak po korak i sada je priznat kao zemlja koja ima kapacitete za kompletni ciklus industrijske proizvodnje nuklearnog goriva u miroljubive svrhe'.
Iran je 21. kolovoza pristao iznijeti pred IAEA svoj nuklearni
program, koji je po tvrdnjama Teherana usmjeren svladavanju
tehnologije za proizvodnju struje uz pomoć atomske energije, dok su zapadne zemlje uvjerene da je glavni cilj Teherana proizvesti nuklearno oružje i postati nuklearna sila.
Washington ističe kako pristajenjem na nadzor IAEA nad svojim ranijim nuklearnim aktivnostima, Iran ustvari kupuje vrijeme za dovršetak aktualnog nuklearnog programa, te predlažu novu rezoluciju UN-a s oštrijim sankcijama Teheranu.
Dok je Ahmadinedžad išao prema govornici, američko izaslanstvo je napustilo dvoranu Opće skupštine UN, želeći mu, po riječima glasnogovornika State Departmenta Gonzala Gallegosa, 'uputiti snažnu poruku'.
Predstavnici Izraela također nisu bili u dvorani, gdje je Ahmadinedžad njihovu zemlju kritizirao kao 'ilegalni cionističkim režim'.
Nekoliko sati prije Ahmadinedžadova istupa, francuski predsjednik Nicholas Sarkozy upozorio je skupštinu kako bi dopuštanje Iranu da se nuklearno naoruža bilo 'neprihvatljiv rizik za stabilnost regije i svijeta'.
Sarkozy je također upozorio da '"neće biti svjetskog mira ako
međunarodna zajednica pokaže slabost u suočavanju sa širenjam nuklearnog oružja'.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, također je zaprijetila
pooštravanjem sankcija protiv Irana.
Američki predsjednik George W. Bush svoj je govor je posvetio ulozi UN u borbi protiv tiranije, nasilja, gladi, bolesti, siromaštva i nepismenosti, pa je u tom kontekstu Iran spomenuo samo kao jedan od 'okrutnih režma koji uskraćuje svojim građanima temeljna ljudska prava'.
Iako na zasjedanju Opće skupštine UN, najvećem državničkom skupu u svijetu, sudjeluje više od 80 predsjednika država ili vlada, Mahmud Ahmadinedžad privlači daleko najveću medijsku pozornost na skupu.
Tome je pridonijelo i odbijanje njegovog zahtjeva da položi vijenac na 'Ground Zero', mjesto rušenja tornjeve WTC-a, zatim prosvjedi i kontroverze oko njegovog govora na Sveučilištu Columbia, do s interesom očekivanog govora u skupštini.
Slično je bilo i na zasjedanju Opće skupštine 2006., s tom razlikom da ove godine u New York neće doći Ahmadinedžadov politički saveznik i glavni suparnik u borbi za medijsku pozornost - predsjednik Venezuele Hugo Chavez. Dvojica kontroverznih čelnika ipak će se sastati ovih dana, jer iranski predsjednik nakon New Yorka putuje u posjet Venezueli i Boliviji.
