VIDEO Virtualna stvarnost o trenucima nakon zagrebačkog potresa: Od tutnja koje je mnoge prenuo iz sna do neiskorištenih milijardi

Prije točno dvije godine Zagreb je uz tutanj prenut iz sna. U točno 6 sati i 24 minute Zagreb je udario potres snage 5,5 po Richteru.

Bio je to najsnažniji potres od 1880. godine. Epicentar mu je bio u Markuševcu, sedam kilometara sjeverno od Zagreba, na dubini od 10 kilometara. 

Pola sata kasnije uslijedio je još jedan, jačine 5 po Richteru, pa još mnoštvo manjih. U prva 24 sata od prvog udara bilo ih je 57. 

Podrhtavala je cijela Hrvatska

Podrhtavanje se osjetilo u Dalmaciji, Italiji, Srbiji, čak i Beču. Ozlijeđeno je 27 ljudi, a djevojčica, čiji život liječnici nisu uspjeli spasiti zbog teških ozljeda zadobivanih u urušavanju građevine u Đorđićevoj, bila je prva žrtva.

U danima nakon toga volonter koji je pomagao u uklanjanju oštećenih građevina je također izgubio život. 

Stotine intervencija u prvim satima

Samo u prvih nekoliko sati nakon potresa zagrebački su vatrogasci imali više od 200 hitnih intervencija, uglavnom kako bi pomogli ljudima zaglavljenim u liftovima i stanovima.

Odmah u prvoj minuti nakon potresa dojavljeno je nekoliko požara, poput onog u bolnici u Petrovoj ulici, bolnici Srebrnjak te katedrali. No izlaskom na teren utvrdili su da to nisu bili požari, nego nevjerojatna količina prašine koja je nastala zbog potresa.

U samo nekoliko dana nakon potresa vatrogasci su odradili 5440 hitnih intervencija, uklonili oko 4500 dimnjaka i još oko 1300 dijelova objekata.

Stradale škole, vrtići, muzeji...

Mjesecima kasnije statičari su još pregledavali štetu na objektima, čak 38.600 zgrada. Njih 4436 dobile su crvenu naljepnicu, a čak 8318 žutu.

U potresu je snažno stradao jedan toranj katedrale, a nakon toga i drugi. Stradale su škole, vrtići, sakralni objekti, muzeji, zgrade Vlade i Hrvatskog Sabora. Ukupna šteta procjenjivala se na 11,6 milijardi eura, odnosno 86,4 milijardi kuna. 

Milijarde iz Europe neiskorištene

Pomoć je ubrzo počela stizati, kako materijalna, tako i financijska. Daleko najveća stigla je iz Europskog fonda za solidarnost, više od pet milijardi kuna. Hrvatska ih je trebala iskoristiti do lipnja ove godine. Međutim, zahvaljujući sporoj birokraciji - nije.

Uz pomoć Ministarstva graditeljstva, Fond za obnovu dosad je obradio samo 580 predmeta. U njima je samo jedna kuća koja se potpuno nanovo gradi i jedan stambeni objekt koji se potpuno ruši. Više je od 60 srušenih obiteljskih kuća, a 155 onih kojima je omogućena gradnja nanovo. 

Iskorišteno manje od pet posto iz Fonda 

Isplaćeno je oko 1000 naknada za radove i intervencije u iznosu od oko 60 milijuna kuna. 

Ukratko, do ožujka ove godine iskorišteno je manje od pet posto spomenutih pet milijardi kuna koje Hrvatska ima na raspolaganju. Veći dio tog novca bi propao da Hrvatskoj, relativno nedavno, nije odobrena mogućnost njegovog daljnjeg iskorištavanja zbog potresa u Petrinji.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr