Pročitajte i ovo
Papa Benedikt XVI. danas je predstavnicima hrvatskog javnog i vjerskog života u zagrebačkom HNK poručio da je savjest temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj tako i na nadnacionalnoj razini, rekavši da pri tome, naravno, misli na Europu, čija je Hrvatska na povijesno-kulturnome planu oduvijek bila sastavnica, a uskoro će biti i na političko-institucionalnoj razini.
Nakon što je na hrvatskom jeziku pozdravio predstavnike civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života te vjerske velikodostojnike, oslovivši ih sve kao dragu braću i sestre, Papa je pitanje savjesti označio središnjom temom svoga kratkog promišljanja.'Tema savjesti je transverzalna glede raznih područja u kojima djelujete i temelj je slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj tako i na nadnacionalnoj razini. Naravno, mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini', poručio je Sveti Otac na talijanskom.
Razvitak modernog doba
Naglasio je kako u tom smislu valja priznati i razvijati velika dostignuća modernoga doba, priznati i jamčiti slobodu savjesti, ljudskih prava, slobode znanosti, a time i slobodnog društva, pritom zadržavajući otvorenima razum i slobodu prema njihovu nadnaravnom temelju, 'kako bi se izbjeglo to da se ta dostignuća samoizbrišu, kao što nažalost nerijetko možemo ustvrditi'.
Papa je istaknuo kako kvaliteta društvenoga i građanskoga života te kvaliteta demokracije dobrim dijelom ovise o savjesti kao kritičkom čimbeniku, o tome kako se savjest shvaća i koliko se ulaže u njezino oblikovanje. 'Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se naprotiv savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost', poručio je.
'Savjest promiče dobro'
Savjest je, dodao je, glavni čimbenik kulturne izgradnje i promicanja općeg dobra, a Crkva oblikovanjem savjesti daje društvu svoj dragocjeni doprinos. Taj se doprinos, ustvrdio je Sveti Otac, počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, kao 'velikog kodeksa' europske kulture. Mladi istodobno, napomenuo je, uče o smislu zajednice, utemeljene na daru, a ne na gospodarskom interesu ili na ideologiji, nego na ljubavi, koja je 'glavna pokretačka sila istinskog razvoja svake osobe i cijeloga čovječanstva'.
Naglasio je da se ta logika besplatnosti, naučena u djetinjstvu i mladosti, potom živi u svakom okviru, u igri i u športu, u međusobnim odnosima, umjetnosti, u dragovoljnom služenju siromašnima i patnicima. Kada je jednom usađena, onda se, poručio je Papa, može primjenjivati i u složenijim područjima politike i ekonomije. Vjernici laici, dodao je, pozvani su da velikodušno žive svoju izobrazbu, vodeći se načelima socijalnog nauka Crkve za istinsku laičnost, za socijalnu pravdu, obranu života i obitelji, za slobodu vjere i odgoja.
Univerzalni jezik glazbe
Papa je izrazio zadovoljstvo što je svoj posjet Hrvatskoj započeo susretom s raznim slojevima hrvatskoga društva te diplomatskog zbora, okupljenima u HNK, zahvaljujući mons. Puljiću i profesoru Zuraku na ranijim porukama te glazbenicima 'koji su me dočekali univerzalnim jezikom glazbe'.Zagrebački HNK nazvao je predivnim kazalištem, znakovitim mjestom koje izražava hrvatski nacionalni i kulturni identitet, naglasivši da se Crkva uvijek raduje zajedništvu u bogatstvu različitosti. Stoga, kazao je, sudjelovanje predstavnika drugih crkvi i kršćanskih zajednica, kao židovske i muslimanske, potvrđuje da religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenjem u istini.
Primjer Ruđer Bošković
'Religije se uvijek moraju pročišćavati prema ovoj istinskoj biti, kako bi odgovorile svom izvornom poslanju', poručio je Sveti Otac. Profesoru Zuraku zahvalio je na spominjanju kršćanskih korijena brojnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, 'što se uostalom vidi i diljem Europe'. Treba, istaknuo je, spominjati te začetke i pomno ih iščitavati, jer i danas mogu nadahnjivati. Spomenuo je Ruđera Josipa Boškovića, isusovca rođenog u Dubrovniku prije tri stotine godina, koji, istaknuo je Papa, vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti.
'U Boškoviću imamo analizu, imamo proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali imamo i strast za jedinstvom. A to je tipično za katoličku kulturu. Zbog toga je osnivanje Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj znak nade. Želim da ono pridonese ujedinjenju između raznih dijelova suvremene kulture, vrijednosti i identiteta vašega naroda, nastavljajući plodan crkveni doprinos povijesti plemenite hrvatske nacije", rekao je Benedikt XVI te na kraju na hrvatskom jeziku zahvalio okupljenima u HNK na pozornosti te ih blagoslovio.
Prvi ga pozdravio nadbiskup Puljić
Benedikta XVI. prvi je pozdravio nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. Puljić je Papi poručio da ga Hrvatska prima i pozdravlja raširenih ruku i radosna srca, te da je već po dolasku u Zračnu luku mogao osjetiti toplinu naših duša koje 'Vam oduševljeno kliču i mole neka je blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje'. 'Vaša nazočnost među nama Božji je blagoslov i dar zemlji i narodu', rekao je, uputivši mu pozdrave u ime svih koji prate njegov posjet, posebno onih nemoćnih i bolesnih. 'Naša domovina je danas još ljepša, draža i slađa jer je ugostila Vas koji predstavljate 'slatkog Krista na zemlji'', kazao je Puljić, naglasivši da HNK u svojoj povijesti nije imao ljepšeg događaja.
Pozdravljajući Papu u ime vjernika laika član Papinske akademije za život prof. Niko Zurak rekao je da su hrvatska akademska zajednica, znanstvenici i kulturni djelatnici, osobito radosni i zahvalni na ovom susretu s njim, podsjetivši na nemjerljiv doprinos Benedikta XVI. razvoju teološke znanosti, posebno na području odnosa vjere, znanosti i kulture
Susretu nazoči i cijeli državni vrh - predsjednik države Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebića i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Sveti Otac obraća se predstavnicima civilnog i političkog života, kulture, znanosti, poduzetništva te članovima diplomatskog zbora na talijanskom jeziku, sa svečano ukrašene pozornice u čijoj se pozadini nalazi svečani zastor Vlahe Bukovca 'Hrvatski preporod' te Ophodni križ iz katedrale sv. Lovre u Trogiru.
