Saborski zastupnik Tomislav Tomašević (Možemo) upozorio je u petak, uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, da u Hrvatskoj zbog pandemije koronavirusa raste broj mentalnih bolesnika, a nema nacionalne strategije za poboljšanje sustava zdravstvenih i socijalnih usluga.
"U Hrvatskoj sve više raste broj mentalnih bolesti, no unatoč tome mi od 2016. godine nemamo strategiju za poboljšanje mentalnog zdravlja koja bi imala mjere i provedbene dokumente, gdje bi se uložila određena sredstva u zdravstvene i socijalne usluge", rekao je Tomašević novinarima pred Banskim dvorima.
Tomašević: Do 2030. godine depresija će biti najraširenija bolest na svijetu
Vezani članci
Podsjetio je na procjene Svjetske zdravstvene organizacije da će u Hrvatskoj, ali i u svijetu, do 2030. godine depresija biti najraširenija bolest, no unatoč tome kod nas se vrlo malo govori o tom problemu.
"Zbog stigme, zbog skrivanja problema, zbog tabua koje te teme izazivaju u društvu, među rodbinom i prijateljima, fokus javnosti i političke rasprave nisu na temama mentalnog zdravlja", upozorio je Tomašević.
To treba promijeniti, posebice sada u okviru pandemije koronavirusa, kada brojni stručnjaci upozoravaju da će "novo normalno" ostaviti velike posljedice na mentalno zdravlje u populaciji.
Predsjednica stranke Nova ljevica i psihijatrica iz zagrebačkog KBC-a Ivana Kekin upozorila je da se u Hrvatskoj već dugo ne ulaže dovoljno u mentalno zdravlje.
Kekin: U pandemiji pala zdravstvena usluga na području mentalnog zdravlja
"Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila istraživanje koje pokazuje da je u vrijeme pandemije u 93 posto zemalja svijeta pala zdravstvena usluga na području mentalnog zdravlja, a Hrvatska nije nikakva iznimka", kaže Kekin.
Upozorila je da se kod nas odnedavno zatvaraju pojedini odjeli psihijatrije, poput onog u KB-u Dubrava, i smanjuje prostor u KBC-u Zagreb zbog štete od potresa.
"Sve to u situaciji kada se pogoršava mentalno zdravlje populacije, a očekujemo daljnje pogoršanje. Umjesto da se širimo, da se ulaže u infrastrukturu, mi se 'skupljamo', a usluga se sve više sužava i smanjuje", upozorila je Kekin.
Znamo da će cjepivo za pandemiju doći na zimu ili eventualno na proljeće, kaže Kekin, ali cjepiva za depresiju, panične napadaje, alkoholizam i suicid nema niti će ga biti.
Prvi korak trebalo bi biti donošenje nacionalne strategije, kako bi se više ulagalo u preventivu i mobilne timove, a moramo se odmaknuti od modela liječenja u kojem se većina kroničnih bolesnika liječi hospitalno.
Raukar: Sustav ne postoji
Glumica Urša Raukar (Možemo) iznijela je osobno iskustvo gdje je dugi niz godina skrbila za člana obitelji koji je bio teško mentalno bolestan.
"Moje je osobno iskustvo da sustav ne postoji. Svi ti ljudi nemaju podršku, zatvoreni su iza obiteljskih vrata i bore se s tim problemima potpuno sami. U ovom društvu imaš pravo slomiti nogu, ali nemaš pravo slomiti dušu", rekla je Raukar.
Upozorila je na problem stigme mentalnih bolesnika, koja ostaje prisutna čak i nakon što se osoba izliječi.
"Ne sjećam se nijednog predsjednika Vlade, predsjednika ili predsjednice Republike, nijednog ministra zdravstva da je govorio o mentalnom zdravlju ili poveo kampanju o antistigmi, što je u strategiji koja je postojala od 2011. do 2016. godine", upozorila je Raukar.
