Oprez u pridržavanju mjera sve više popušta. Izgovor se pronalazi i u dvostrukim kriterijima. O toj temi reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović razgovarala je sa sociologinjom Anjom Gvozdanović s Instituta za društvene djelatnosti.


Sociologinja je jasna - predstavnici vlasti svakako bi trebali biti predvodnici u poštivanju mjera, ali - na svakome od nas je da odlučimo želimo li mjere poštivati ili ne poštivati. 

Vezani članci COVID odjel bolnice u Sarajevu Susjedi su prije dva mjeseca bili među najpogođenijima koronavirusom, danas imaju samo devet novozaraženih Koronavirus u Moskvi, ilustracija Moskvu zahvatio novi val koronavirusa: Većina bolesnika ima indijski soj

"Oni svojim lošim ponašanjem nude opravdanje onima koji mjere odluče kršiti, ipak na kraju je na pojedincu da odluči želi li se povesti njihovim lošim primjerom ili ne", kaže Anja Gvozdanović. 

Smatra da su predstavnici vlasti i institucija dijelom svakako i odgovorni za ponašanje koje možemo vidjeti jer nude opravdanje. 

Je li to potvrda da u društvu imamo jednake - i jednakije?

"U svakom društvu postoje privilegirani pojedinci, skupine i organizacije. A u ovakvim krizama takve razlike su vidljivije, kriza je kao neko povećalo koje te razlike dovodi do izražaja", govori sociologinja Gvozdanović i dodaje da takve razlike dovode do revolta i bunta. 

"Kada je riječ o mladima, vjerujem da dio mladih vodi buntom, ali vjerujem da je većina izašla jer je bilo lijepo vrijeme i nedostaje im druženje", kaže. 

"Zanemario se socijalni aspekt"

Smatra da je nedruženje, posebno za mlade, velik problem. 

"Mladi su već godinu dana pod prisitkom, moraju raditi, završiti razrede, studije i obrazovni sustavi su smislili način kako da to uspješno odrade - na daljinu, dakle online. Pritom se zanemario se socijalni aspekt. Zakazale su politike za mlade, ne nude se kreativna rješenja koja dopinose tome da se mladi mogu podružiti i realizirati svoju potrebu za socijalnim kontaktom. Ljudi rade, idu u školu, možda bi se to na neki način moglo uz poštivanje epidemioloških mjera", misli Gvozdanović. 

Smatra da bi se krizi trebalo pristupuiti interdisciplinarno. 

"Ova kriza zapravo nije medicinska kriza, ovo je i socijalna kriza, rezultirat će i dugoročnim posljedicama i o tome treba voditi računa. Više se polagalo pažnje zabranama i onome što ne smijemo, a nije se građanima objasnilo što smiju, a da se ne bi zarazili", zaključuje Gvozdanović. 

 

Najgledanija informativna emisija u zemlji, Dnevnik Nove TV, u utrci je za medijsku nagradu Večernjakova ruža u kategoriji TV emisija godine. Podržite je svojim glasom, a kako to učiniti saznajte ovdje.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr