Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda osvojila je 42,4 posto glasova, što je rast u odnosu na 31,8 posto koliko je osvojila prije pet godina i 37,6 koliko je dobila na parlamentarnim izborima prije četiri godine.
Pročitajte i ovo
Oporbena Europska koalicija, na čelu s Građanskom platformom, nekoć predvođenom predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, na drugom je mjestu s 39,1 posto glasova.
Poljska je zabilježila rekordnu izlaznost od 43 posto, nakon kampanje kojom je dominirala rasprava o pravima homoseksualaca, ostavštinom holokausta u Poljskoj i utjecajem Katoličke crkve na društvo.
PiS je glasovanje predstavio kao borbu protiv zapadnjačkih liberalnih ideala koji prijete tradicionalnom načinu života katoličke Poljske. U toj će se državi krajem godine održati i parlamentarni izbori.
Nacionalni izbori će se ove godine održati i u Grčkoj u kojoj je oporbena stranka Nova Demokracija pobijedila na izborima za Europski parlament ispred vladajuće Syrize premijera Aleksisa Ciprasa.
Pet televizijskih postaja tvrdi kako će Nova demokracija osvojiti između 32 i 34 posto glasova u usporedbi s između 24 i 26 koliko će ih dobiti Syriza, prenosi britanski Guardian.
Vladajuću stranku su u nedjelju kaznili i Rumunji. Izlazne ankete pokazuju kako su vladajući socijaldemokrati (PSD) i oporbena Nacionalna liberalna stranka izjednačeni na 25,8 posto.
To je velik udarac za vladajuće koji su na posljednjim izborima, onima za nacionalni parlament, osvojili nešto ispod 45 posto glasova. Na trećem mjestu je savez oporbenih stranaka USR-Plus s 24 posto glasova. I u Rumunjskoj je zabilježena rekordna izlaznost od 50 posto.
U kontrastu s padom ljevice u ove tri države, socijalisti su pobijedili u Španjolskoj, pokazale su tamošnje izlazne ankete.
Socijalisti su tamo dobili 18 od sveukupno 54 zastupničkih mjesta u EP-u, što je rast sa 14 koliko su ih imali 2014. godine. Prve europske zastupnike imat će i krajnje desni Vox, njih između četiri i pet.
Konzervativna Narodna stranka koja se još uvijek oporavlja od lošeg rezultata na parlamentarnim izborima održanima prošli mjesec, izgubit će oko 4 ili 5 zastupnika te će imati između 11 i 12 zastupnika.
Svoje mjesto u Europskom parlamentu dobili su i katalonski separatistički čelnici Carles Puigdemont i Oriol Junqueras, za kojima je Madrid izdao tjeralicu zbog pokušaja secesije, no pitanje je hoće li im biti dopušteno postati zastupnicima. (Hina)
