Nakon što je šef DP-a Ivan Penava u otvorenom pismu prozvao gradske vlasti zbog proslave dana oslobođenja Zagreba od fašizma, premijer Andrej Plenković izbjegao je odabrati stranu. Grad organizira Trnjanske kresove, a sprema se i protuprosvjed. Poruku za jedne i druge ima i policija.
Početak sezone
Omiljeno voće stiglo na tržnice, skuplje je nego biftek: "I da si to mogu kupiti, ne bih iz principa!"
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Još jedna skupina građana od početka svibnja može se voziti besplatno zagrebačkim javnim prijevozom
0:41
9
Ratni zločin
VIDEO Željko Travica proglašen krivim za mučenje i ubijanje branitelja: Pogledajte što je vikao u sudnici
Ugasite Trnjanske kresove - Penavin je zahtjev upućen gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću: “Ja vam kažem da je 45. Zagreb oslobođen od nacista, ali Zagrepčani nisu dočekali slobodu. Pali su pod okupaciju komunista i platili su ogromnu cijenu, značajno veću, nego su je platili pod nacistima."
Sukob zbog Trnjanskih krjesova
Foto:
DNEVNIK.hr
Tomašević je oslobođenje Zagreba obilježio polaganjem vijenaca, a zatim i na svečanoj akademiji u Lisinskom. Od tamo je stigao i odgovor Penavi: “Ovdje su predstavnici Vlade u kojoj je i on. Svake godine i ove godine predstavnici Vlade su bili u Jasenovcu, oni su na danu antifašističke borbe”, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba (MOŽEMO).
Sukob zbog Trnjanskih krjesova
Foto:
DNEVNIK.hr
Živimo u demokratskom društvu - poručio je Plenković, ne zauzimajući strane.
“Da li je baš sad u Hrvatskoj dobro isticati simbole koji realno gledajući puno više asociraju ne na antifašizam nego na jugoslavensku državu, na sve što se događalo? To je sad pitanje. Svak bira što slavi, a svak bira i što kritizira”, rekao je Plenković.
Sukob zbog Trnjanskih krjesova
Foto:
DNEVNIK.hr
Ne poričemo i da je sa partizanske strane bilo zločina - tvrde u Savezu antifašista.
"Ti se zločini odnose uglavnom na osvete poslije rata. Mi antifašisti ne želimo negirati zločine, ali ti zločini i te osvete ne mogu umanjiti veličinu i značaj narodnooslobodilačke borbe”, rekao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista.
I dodaju - desnica u Hrvatskoj postaje sve agresivnija. Kritikama Kresova
pridružili su se i Penavini bivši stranački kolege.
“Njihovo je demokratsko pravo da slave što žele, a moje pravo je da kažem da slave zločin”, rekao je Igor Peternel, saborski zastupnik (DOMiNO).
Reizdanje knjige Slave Ogrizović
Foto:
DNEVNIK.hr
“Ta tradicija obnovljenih Kresova počela je 2014. godine, prije 12 godina, ne prije pet kad sam ja postao gradonačelnik, kao drugo ja ću uvijek obilježavati dan oslobođenja Zagreba, to sam radio i u prošlom mandatu, to ću raditi i u ovom mandatu”, rekao je Tomašević.
Najavljeni su i prosvjedi na nasipu gdje će se sve i održavati.
Organizatori Kresova nisu htjeli pred kamere, ali poručuju: “Napadi s desna su direktno pod ingerencijom Andreja Plenkovića budući da dolaze iz njegove Vlade pa valja njega pitati za komentar." "Što se tiče samih Kresova, očekujemo jako puno antifašista i antifašistkinja, građana i građanki, a koji će, kao i svake godine, doći proslaviti oslobođenje Zagreba od fašizma”, rekli su iz Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ).
Policija je već najavila da će snimati i prosvjede, ali i Trnjanske kresove
A u Zagrebu, u knjižnici koja nosi ime antifašističkog borca Bogdana Ogrizovića, predstavlja se re-izdanje knjige njegove udovice Slave Ogrizović - Zagreb se bori. U knjizi se kroz potresna svjedočanstva opisuje kako je izgledao život u Zagrebu tijekom NDH.
“Jako puno mi znači ponovno izdanje ove knjige. Prvo, zato jer je ovo 50. godišnjica smrti moje bake, a kao drugo uskoro je i 50. godišnjica prvog izdanja knjige”, rekla je Marina Dimić Kepeski, urednica knjige, a ujedno i unuka autorice.
Marina Dimić Kepeski, urednica knjige
Foto:
DNEVNIK.hr
Kaže da kada je saznala da postoji interes da se knjiga ponovno izda iznenadila se jer sve što se događalo prošle godine išlo je u nekom drugom smjeru.
“Re-izdavanje te knjige mi je bio simbol da neke stvari nikada neće biti zaboravljene i da postoje mjesta i ljudi koji neće zaboraviti što je zapravo bitno”, rekla je.
Najpotresniji dio knjige je za nju, kaže, onaj kada joj je djed uhićen, a godinu dana kasnije i obješen. Pogađa ju i dio gdje njena baka opisuje kako se osjećala te kako ga je ona sama skinula s vješala iako nije smjela.
Barbara Štrbac, reporterka Dnevnika Nove TV
Foto:
DNEVNIK.hr
“Ona je morala pobjeći zato što je u to vrijeme bilo da tko je bio osuđen, njegova obitelj je odgovarala za pojedinca”, nadodala je.
Kaže kako je vlast tim vješanjem napravila potpuno suprotno od onog što su htjeli. I upravo je to ono što knjiga opisuje – antifašističku borbu i borbu oslobođenja Hrvatske.