Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska vlada sutra će objaviti tko ulazi u završnicu utrke za kupnju Hrvatske poštanske banke, te Croatia osiguranja.


Hrvatska Vlada privodi kraju privatizaciju koju je još prošle godine započela. Što se tiče, Hrvatske poštanske banke, dva su igrača ostala u igri, a to su austrijski ERSTE i mađarska OTP banka. Oboje nude veliki novac, no ono što je važno je to da tko god uđe u HPB dobiva sjajne komitente.

Naime, milijun umirovljenika mirovinu prima preko te banke i tko god da dobije tu banku, bankarsko tržište će se promijeniti. Ako ERSTE preuzme HPB, postat će druga bankarska grupacia, a u slučaju da to bude OTP – ta banka postaje peta grupacija na hrvatskom bankarskom tržištu.

>> Vlada na jesen kreće u prodaju imovine: HPB, CA, CO, monetizacija autocesta

Kod Croatia osiguranja tri su igrača u igri. No čini se da slovenski Triglav ima male šanse, budući da za razliku od Adrisa ili PZU ne nudi gotovinu. Upravo Adris i PZU nude gotovinu, dakle izravnu uplatu za svoje dionice. Država želi zadržati 25 posto dionica i ono što je svakako važno i što Vlada želi jest da onaj tko uđe u tu osiguravajuću kuću ne mijenja njezin naziv i sjedište tvrtke.

Vezani članci Rodiljne potpore veće od travnja za 1663 kn - 2 Rodiljne potpore od travnja veće za 1663 kune, potrebni staž smanjuje se za tri mjeseca Državna rezidencija u Visokoj Ispunit će obećanje nakon završetka mandata: Ured bivše predsjednice bit će u Visokoj

Sve prodaje idu za otplatu starih kredita i smanjivanje vanjskog duga koji je prešao 200 milijardi kuna. U tijeku je proces privatizacije petrokemije u Kutini, privatizirala bi se i Croatia Airlines te zračne i riječne luke.

Ova Vlada bi provela ono što je i prethodna Vlada pokušavala, a to je da država proda udjele ispod 25 posto u 600 tvrtki. Vlada u njima nema praktički nikakav utjecaj, a uglavnom svi problemi se svaljuju na Markov trg kada radnici ne dobiju plaću. Tu su, također, i procjene zarade od nekoliko milijardi kuna.

Sav taj novac otišao bi praktički na smanjivanje javnog duga i još kada se tu pridoda monetizacija, sasvim je jasno da je namjera Banskih dvora da pokušaju u sljedećoj godini za 15 do 20 posto smanjiti javni dug, čime bi bilo manje izdvajanja za kredite i čime bi proračun mogao lakše disati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook