Odaziv za Europski parlament i u Hrvatskoj je baš kao i u ostalim zemljama Unije manji nego, primjerice, odaziv za parlamentarne ili predsjedničke izbore. Ni činjenica da prvi put biramo eurozastupnike, čini se, nije zainteresirala birače.
U Hrvatskoj je tako zaključno sa 16 sati glasovao njih 445.539 ili 14 ,63 posto.
Odaziv ni u Europskoj uniji nije velik, ali nije ni tako malen kao u Hrvatskoj. Od prvih izbora za eurozastupnike 1979. pa do posljednjih 2009. odaziv pada s 62 posto na prvim izborima na 43 posto na zadnjim izborima.
Na izborima 2009. godine u većini zemalja Unije odaziv je bio i manji od europskog prosjeka od 43 posto. Te 2009. najmanji odaziv je bio u Slovačkoj, nešto manje od 20 posto. Možda, iako to ne mora i ne smije biti izbor, Hrvatsku možemo uspoređivati s Rumunjskom i Bugarskom koje su također imale izvanredne izbore 2007. i birale zastupnike. Kod njih je odaziv bio 29 posto.
Inače europski prosjek na razini drže Nijemci s 43 posto odaziva birača. Najveći odaziv je u Belgiji i Luksemburgu gdje je odaziv 90 posto. No tamo su izbori obavezni. Možda će i o tome u Hrvatskoj razmisliti zakonodavac. Za sada znamo ako ostane ovakav trend na prvim europskim izborima bilježimo i povijesno nizak odaziv na biralištima.
>> VIDEO PRVE REAKCIJE hrvatskih političara
Za Dnevnik Nove TV izbore je prokomentirao politički analitičar Tihomir Cipek koji je naglasio kako je zastupnike u Europskom parlamentu pogrešni smatrati predstavnicima RH u cjelini. 'Oni predstavljaju prvenstveno svoje političke stranke, krivo je mišljenje da oni predstavljaju RH kao takvu', Kaže Cipek.
Zastupnike u Europskom parlamentu ne treba ni podcjenjivati ni precjenjivati, radi se o tome da se većina zakona donosi u EU parlamentu i da se tamo donose zakoni koji se i neposredno tiču RH', dodao je Cipek.
Svima mora biti jasno kako u EU parlamentu nema 'svaštarenja'. Svaki predstavnik mora posjedovati posebna znanja i sposobnosti. 'Bitno je da se radi u parlamentarnim odborima, moraju posjedovati posebna znanja za taj rad, moraju biti specijalisti za neko područje', kaže profesor Cipek.
A tko je kriv za nisku izlaznost? Profesor Cipek, kao i mnogi drugi tvrdi kako se radi o kombinaciji različitih faktora. 'To je poruka vlasti koja je izabrala datum izbora, a i cijeli projekt Unije je u krizi i ne čudi da se to pretočilo i na hrvatske građane', mišljenje je profesora Cipeka.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
