Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jednostavno ne možete podnijeti zvuk grebanja noktima po ploči, piljenja stiropora ili pak struganja noža po tanjuru? Mi smo se zapitali zašto je to tako? Zašto su nam ti zvukovi toliko odbojni, zašto tjeraju dlake u zrak? I sigurno niste znali, kako to nije jedini način na koji tijelo reagira na nešto što ga, jednom riječju, iritira?


"Dolazi i do fizioloških promjena kod čovjeka: ubrzano disanje, porast pulsa, porast tlaka, znojenje. To je sve često sasvim neprimjetno“, rekao nam je psihoakustičar dr.sc. Bojan Ivančević.

Vezani članci Provjereno: Lažni pogrebnik u Slavoniji - 1 Da, i to je moguće: Slavonijom operira lažni pogrebnik i nitko mu ništa ne može - "Odakle ti pravo da oblačiš, da diraš tijelo?" Priča o Nadi i Dragani Boromisi - 3 Najljepši kraj sezone – priča zbog koje je Provjereno dobilo još jednu nagradu, čini se, dobit će svoj sretan nastavak

Mjesto gdje zapravo cijela reakcija počinje je slušni organ. Normalno ljudsko uho čuje frekvencijski raspon od 16 Hz sve do 20 tisuća Hz. On je ujedno jedan je od najkompleksnijih sustava u ljudskom tijelu. Izravno je povezan s mozgom jer je središnji dio slušnog sustava smješten upravo tamo. Koliko je zvuk glasan izražava se u decibelima. Glasnoća koju možemo podnijeti je 120 decibela. To je naš prag boli.

>> Zašto nas užasava zvuk škripe noktiju?

Ono što nas iritira zapravo je vrlo individualna stvar. Znanstvenici se ovim fenomenom bave desetljećima. Sa sigurnošću znaju da većini živci skoče na nekoliko određenih zvukova. Profesor Ivanković proučava koliko i kako zvuk utječe na nas. Psihoakustika je grana znanosti koja objašnjava utjecaj zvukova na ljudski mozak i organizam.

„Svi oni koji upotrebljavaju recimo mp3 ili nekakve slične moderne uređaje moraju znati da je sve to bazirano na psihoakustici, a to znači na sposobnosti čovjeka i na svojstvima sluha“, kaže dr.sc. Bojan Ivančević.

Istraživanja i mjerenja iritantnih zvukova su pokazala da su ti kratkotrajni zvukovi izuzetno glasni, ali i da su u istom frekvencijskom rasponu kao i ljudski govor. Pa zašto nam onda idu baš toliko na živce. Za jedno od objašnjenja znanstvenici su posegnuli daleko u prošlost, čak u doba- homo sapiensa.
„To možemo tumačiti kao nekakvu rudimentarnu reakciju odnosno evolucijski uvjetovanu, ti zvukovi su oni koji nas podsjećaju na potencijalnu opasnost.“, kaže otorinolaringolog i akustičar dr.sc. Petar Drviš.

Nesvjesno nas podsjećaju na vrisak, odnosno upozorenje da nas nešto može ugroziti. Muškarci će puno ležernije reagirati na njih, dok će žene koje su u reprodukcijskom razdoblju do 15 do 35 godine biti naročito osjetljive na takve zvukove. Pa čak i nakon tog razdoblja biti će osjetljivije od muškaraca. I to zato što su u prošlosti one imale više toga za zaštititi od opasnosti - u prvom redu djecu. Reakcija će se neminovno dogoditi jer nam je tijelo jednostavno tako „programirano“.

Ali ne izazivaju samo zvukovi osjećaj jeze, istu reakciju mogu izazvati i neki materijali. Ista stvar događa se i pri samoj pomisli zapinjanja noktima o zid. Objašnjenje je jednostavno: zubi i nokti jedini su tvrdi dijelovi tijela, pa kada se nađu u doticaju s takvim materijalima mozak misli kako je moguće mehaničko oštećenje i odmah javlja tijelu da reagira. Za razliku od grizenja aluminijske folije koje može izazvati i bol. U plombama su različiti materijali, aluminij reagira s njima i sa slinom. Stvara se električni naboj koji dolazi izravno u korijen zuba.

Naš organizam održava mozak na životu, a mozak šalje signale natrag u tijelo kada misli da nešto nije uredu. Pa ako se susretnete s ovim zvukovima ili vam se slučajno dogodi da zagrizete aluminijsku foliju reakcija će se sigurno dogoditi, a vi duboko udahnite jer sada znate zašto se to događa.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju