Zaštićeni najmoprimci prosvjedovali ispred Sabora

Stotinjak zaštićenih najmoprimaca prosvjedovalo je na Markovu trgu, uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o najmu stanova. Njima se, poručili su, deložira više od 3700 obitelji, a mnogima je to jedini dom. Traže od saborskih zastupnika da ne izglasaju zakon, u suprotnom najavljuju tužbe.

Pročitajte i ovo Obustava prometa Važna obavijest: Tramvaji u subotu voze izmijenjenim trasama "Nema dobru namjeru" Piletić opleo po organizatoru prosvjeda umirovljenika: "Ovo je bitka samo za političku vidljivost jedne osobe"

Potporu im je dao i zastupnik SDP-a Gordan Maras, koji će na ovu temu organizirati raspravu na nadležnom saborskom Odboru, jer smatra da je rok od pet godina za iseljenje - prekratak i traži drugo rješenje.

Vlasnici stanova: Svatko ima pravo na krov nad glavom, ali ne na tuđi račun

Svatko ima pravo na krov nad glavom, ali ne na tuđi račun, poručila je u četvrtak udruga Vlasništvo i posjed odgovarajući na prosvjed članova Hrvatskog saveza udruga stanara na Trgu svetog Marka protiv prijedloga izmjene Zakona o najmu stanova, čije bi izglasavanje, kako navode, rezultiralo deložacijom i tjeranjem na ulicu više od četiri tisuće obitelji u Hrvatskoj.

Izmjene Zakona o najmu, o kojima će danas raspravljati Hrvatski sabor, važan su korak u rješavanju statusa obespravljenih vlasnika stanova, koji već 70 godina ne mogu koristiti svoju privatnu imovinu, navode u priopćenju vlasnici stanova okupljeni u udrugu Vlasništvo i posjed.

Unatoč nedostacima, očekuju kako će novi zakon uštedjeti milijune kuna poreznih obveznika koje bi bile utrošene na obeštećenje stvarnih vlasnika.

Razlog tomu je što u njihovim nekretninama žive zaštićeni najmoprimci koji najamninu plaćaju svega stotinjak kuna mjesečno, odnosno 2,4 kune po četvornom metru, i to za stanove koji su uglavnom smješteni u samim gradskim središtima. Istovremeno, stvarni vlasnici tih stanova, da bi imali vlastiti krov nad glavom, iznajmljuju stanove po tržišnim cijenama od 300-400 eura, ili su primorani dizati kredite u bankama, tvrde vlasnici.

O takvoj situaciji, neprihvatljivoj u suvremenim demokracijama, očitovao se i Europski sud za ljudska prava, presudivši već četiri puta u korist vlasnika stanova, na osnovi temeljnog ljudskog prava na vlasništvo. Isti je sud još 2000. godine odbio zahtjev stanara (tzv. zaštićenih najmoprimaca) za otkupom tih stanova.

S obzirom na tvrdnje zaštićenih najmoprimaca, udruga Vlasništvo i posjedu ističe da više od polovice zaštićenih najmoprimaca ima druge vlastite nekretnine, a većina nekretnina u kojima stanuju su trosobni stanovi u užim središtima gradova.

Većina vlasnika nekretnina izvorni su vlasnici (ili njihovi nasljednici), među zaštićenim najmoprimcima (njih oko 3000) ima najviše 19 branitelja, a stanarsko pravo ne postoji u hrvatskim zakonima.

Nakon desetljeća nerješavanja tog problema, Hrvatsku je zbog grubog kršenja temeljnih ljudskih prava pravomoćno osudio i Europski sud za ljudska prava, podsjeća udruga vlasnika stanova.

Podsjećaju kako je nakon presuda Europskog suda za ljudska prava Vijeće ministara EU-a zatražilo od Hrvatske da, sukladno presudama, donese izmjene zakonskih propisa do kraja 2017. godine.

"Žalosno je što mi danas, u demokratskoj državi, članici EU, moramo nekoga podsjećati na osnovne postulate slobodnih društava - nepovredivost privatnog vlasništva. Ovo inzistiranje da žive u tuđem protiv volje vlasnika praktički je zazivanje neformalne eksproprijacije imovine, u ime nečijeg prava na krov nad glavom", poručuje Igor Leskovar iz udruge Vlasništvo i posjed.

Mi nikome ne osporavamo pravo na krov nad glavom, ali to se pravo ne može ostvarivati na tuđi račun, kaže Leskovar. Dodatno nas bole informacije da su neki od zaštićenih najmoprimaca svoje nekretnine prebacili na druge osobe, upravo kako bi mogli nastaviti koristiti naše, dodao je.

Osim toga, sukladno svim presudama Europskog Suda za ljudska prava (ali i nedavnim pravomoćnim presudama hrvatskih sudova), vlasnici imaju pravo na novčanu odštetu za cjelokupno vrijeme boravka zaštićenih najmoprimaca u njihovim stanovima, što će predstavljati vrlo ozbiljnu štetu po državni proračun. Procjenjuje se da je riječ o iznosima i do 200 milijuna kuna, poručuju iz udruge Vlasništvo i posjed.

Stotinjak članova Hrvatskog saveza udruga stanara okupilo se u četvrtak ispred Hrvatskog sabora na prosvjedu kojim žele utjecati na saborske zastupnike da odbace prijedlog izmjene zakona, koji je u prvom čitanju. (I.D. / I.B.T./Hina)