Doktor Miro Antonijević radi u velikoj domaćoj energetskoj tvrtki koja mu je na fakultetu elektronike i računarstva platila doktorat. Doktorat je iznjedrio računalnu aplikaciju za elektroenergetska postrojenja koju će sada prodavati drugim energetskim kompanijama po svijetu.
''Doktori znanosti u Hrvatskoj imaju još uvijek dosta prilika. Iako ima onih koji odlaze, mislim da jako puno njih čak i ostaje u hrvatskim firmama, budući da im se nude puno bolji uvjeti upravo zbog njihovog obrazovanja'', kaže Antonijević.
Dok iz Slavonije mladi odlaze, novopečena doktorica stomatologije Stjepanka Lešić u svom će kraju graditi život. Ima svoju privatnu ambulantu i asistentica je na osječkom sveučilištu: ''Ja sam se iz ljubavi prema rodnom kraju vratila u Slavoniju gdje planiram i ostati, a Zagreb je moj sveučilišni grad. Mislim da hrvatsko školstvo i naša znanost ima bitno mjesto na svjetskoj sceni.''
No na svjetskoj sceni diploma zagrebačkog sveučilišta kotira tek oko 800. mjesta. Rektor Damir Boras kaže koliko para toliko muzike.
''Po financiranju smo na deset tisućitom mjestu. To je problem. Druga sveučilišta imaju puno više'', kaže Boras.
Od 628 prošlogodišnjih doktora znanosti, više od pola su žene. Najviše ih je bilo iz područja medicine, zatim društvenih znanosti, a na trećem mjestu tehničke znanosti. Najveći broj radi u obrazovnom sustavu 257, zatim zdravstvu i socijalnoj skrbi 135, dok ih je svega 73 zaposleno u gospodarstvu.
''Radim u jednoj privatnoj firmi, to je više jedan privatni institut. Nadam se da ću jednog dana nešto lijepo otkriti što će biti od koristi svima'', rekla je dr. sc. Jasminka Krištić sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
''Ja vjerujem da će se ovo društvo razviti, i razvija se u jednom pozitivnom smjeru'', kaže dr. sc. Ivica Ravlić.
Mukotrpan znanstveni rad i učenje poručuju novi doktori znanosti nije uzalud.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
