Sto kuna više ne vrijedi kao nekada. Vidi to i Nikola Kolar. Plaća ista, a cijene veće. 'Za sto kuna sada dobijem dvije, tri kile mesa, a prije sam dobio pet kila mesa', kaže Kolar.
Pročitajte i ovo
Cijene rastu od početka godine. Prvi veći skok je svibanjskih 3, 9 posto kada je Vlada poskupljenjem odustala od dugogodišnje loše politike socijalnih cijena plina i struje. Novi skok u kolovozu od četiri posto posljedica je ranijeg podizanja PDV-a. Najviše je poskupjelo stanovanje i režije u što su uključeni energenti, za čak 13 posto. Hrana je poskupjela za pet posto, a cijene su najviše pale odjeći i obući.
>> Grčić: Vlada neće intervenirati sve dok cijena goriva ne prijeđe 12 kuna
'To je sve loša inflacija i od nje ne treba očekivati nikakvu dobrobit, upravo suprotno, ona nas gura još dublje', rekla je Marija Ivanov s Ekonomskog fakulteta. Izlaza ipak ima. 'Dobrobit bi mogla doći kada bi država ili neke druge institucije htjele smanjiti cijenu nekih ključnih proizvoda, da li kroz niže trošarine, da li kroz niži porezni teret', smatra Ivanov.
Država takve planove nema sve dok gorivo ne premaši zacrtanih 12 kuna po litri. 'I vjerojatno je to nešto što će i dalje ostati granica do koje Vlada neće intervenirati. Tako da kažem prostor za intervenciju u tom segmentu je vrlo sužen', rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade.
Problem je što bi naglo zaustavljanje rasta cijena moglo dovesti i do veće gužve na zavodu za zapošljavanje, a ta je brojka u Hrvatskoj ionako prevelika. U smanjivanju broja nezaposlenih inflacija može pomoći jer potiče rast proizvodnje i investicije. Pitanje je samo hoće li džepovi građana to moći izdržati.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
