Zbog slučaja vršnjačkog nasilja u Istri održan je hitan sastanak predstavnika škole, razrednice učenika koji su u zlostavljanju sudjelovali, županije te općine. Svi sudionici sastanka nasilje su najoštrije osudili.


Na sastanku zbog najnovijeg slučaja vršnjačkog nasilja u Istri razgovaralo se i o provedenim mjerama, radionicama socioemocionalnog učenja, nenasilnog rješavanja sukoba te o treningu socijalnih vještina koje je škola provela zbog slučaja vršnjačkog nasilja prije sedam mjeseci. Sada se očekuje uključivanje i povratno mišljenje nadležnih institucija poput Ministarstva, Centra za socijalnu skrb i Pravobraniteljice kako bi se vidjeli daljnji koraci.

Vezani članci Ilustracija Dječak dobio potres mozga nakon što ga je kolega bacio na beton, u školi ''samo žele da se sve što prije smiri'' Vršnjačko nasilje, ilustracija Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''

I da je samo jedan slučaj nasilja - bilo bi zabrinjavajuće, ali brojke su puno gore. Kažu da svako četvrto dijete trpi vršnjačko nasilje, ali prema riječima stručnjaka - ti podaci su u stvarnosti još alarmantniji.

Što djecu potiče na nasilno ponašanje, ali i kako prepoznati zlostavljano dijete bez fizičkih znakova?

Sa socijalnim pedagogom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Darko Rovišem razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Katarina Jusić.

Na pitanje jesu li djeca sve agresivnija i koliko brine činjenica da se nasilje događa unutar samih škola, Roviš navodi da je vršnjačkog nasilja uvijek bilo.

"Toga je bilo i u prijašnjim generacijama, no bilo je manje vidljivo, bilo je skriveno, više nego je danas. Postavlja se pravo pitanje, zašto je bilo skriveno? Društvene norme su bile takve koje su to podržavale", rekao je Roviš.

"Dečki bi se potukli iza škole, danas se potuku na hodniku, snimaju mobitelom, sve objave na društvenim mrežama. Strah od reakcije škole i društva, roditelja i obitelji kad ih informiraju iz škole o nekom incidentnom ponašanju je puno manji", dodao je.

"Postali smo, pa tako i djeca, bezobzirniji i u toj reakciji na nasilje nego što smo nekad bili. Podaci su alarmantni, gotovo svako treće dijete sudjelovalo je u vršnjačkom nasilju, bilo kao žrtva, bilo kao počinitelj", istaknuo je Roviš.

"Vrlo često iskustva koja i sami imamo kroz isključivanje, ogovaranje u nekim grupama, cyber bullyingu i tako dalje - i sami to radimo i prenosimo prema dalje", rekao je.

Kako prepoznati zlostavljano dijete?

Roviš kaže da se zlostavljano dijete može prepoznati na različite načine.

"Promjena ponašanja, povlačenje u sebe, gubitak interesa, strah od odlaska u školu je najbolji indikator da se u školi događa neko nasilje", rekao je.

"Regresije kod mlađe i starije djece, mokrenje u krevet sugeriraju da se nešto događa s djetetom. Može biti u pitanju nekakvo vršnjačko nasilje i zlostavljanje, ali i nešto drugo, U svakom slučaju, takvi signali su znak da s djetetom treba razgovarati i provjeriti što se s događa", kazao je Roviš.

Svakodnevno radi s djecom i mladima, a kaže da ga najviše zabrinjava to što raste potreba za psihološkim savjetovanjem.

"Zahtjevi za psihološkim savjetovanjem su sve veći, a djeca su prepuštena sebi. Vršnjačko nasilje je refleksija ukupnih društvenih odnosa. Mi smo društvo koje podržava i tolerira nasilne obrasce ponašanja", kazao je Roviš.

"Od vršnjačkog nasilja, nasilja u intimnim vezama, obiteljskog nasilja prema starijim osobama, nasilja na stadionima, političkog nasilja, pravosudnog nasilja...", dodao je.

"Poruka koju djeca odmalena dobivaju je da ćeš u životu bolje uspjeti ako se znaš gurati, lupiti, laktom udariti preko veze, pravila i preko zakona, nego ako se trudiš, učiš i radiš", zaključio je Roviš.  

Od nedjelje, 2. listopada Dnevnik Nove TV možete pratiti od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju