Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Koordinatori učeničkog prosvjeda održanog 28. travnja održali su konferenciju za novinare na kojoj su podržali projekt državne mature.


Zauzeli su se za aktivno i transparentno uključivanje učenika u Nacionalno vijeće za učenike, a kako bi se izbjegla neinformiranost i manjkava komunikacija s prosvjetnim vlastima, što je istaknuto kao jedan od glavnih razloga prosvjeda.

Vezani članci Slika nije dostupna Što je sve učinjeno da pitanja ne 'osvanu' na internetu Slika nije dostupna Požurite, u ponedjeljak ističe rok za prijavu državne mature!

Na konferenciji, kojoj je bio nazočan i ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, učenica Opće gimnazije u Virovitici Rafaela Tripalo odbacila je svaku povezanost političkih stranka s organizacijom prosvjeda.

"Nije u redu da se bilo koja stranka poziva na nas i uzima zasluge za ono što smo sami učinili", kazala je. "Prije naših prosvjeda niti jedna stranka ni u jednom trenutku nije spomenula problem državne mature. Zašto bi se mi dizali za neku stranku kada stranka o našim problemima pojma nema", rekla je Tripalo.

Roko Rumora iz zagrebačke Klasične gimnazije, naglasio je kao osnovni problem komunikaciju učenika i njihovih predstavnika u Nacionalnom vijeću učenika, zauzevši se za internetizaciju toga vijeća kako bi učenici lakše došli do informacija.

"Uz komunikaciju problem se lakše može riješiti", kazao je Rumora zatraživši da od ponedjeljka krenu dogovori s Ministarstvom znanosti.

Leticija Petrović iz zagrebačke V. gimnazije drži da postojeće Nacionalno vijeće učenika, koje ima samo tri sjednice godišnje, nije transparentno i funkcionalno. Želimo da to Vijeće postane respektabilno tijelo koje će povezati učenike, kazala je pozivajući sve učenike u županijama da se aktiviraju oko toga i da se u tim županijama osnuju županijska vijeća koje bi birala učenike za to krovno Nacionalno vijeće.

Ne vidimo Ministarstvo kao suparnika već suradnika i spremni smo na daljnju komunikaciju, kazao je Janko Brlečić, učenik Privatne klasične gimnazije. Zaključio je kako je prosvjed bio rezultat nezadovoljstva koje se razvijalo tri godine. Kad je došlo do kritične točke sve je puklo i nismo mogli na drugačiji način izraziti svoje nezadovoljstvo nego kroz oblik javnoga bunta, poručio je.