Na počeku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme, prvo posjet Bruxellesu.
"Imali smo vrlo sadržajne razgovore o ključnim europskim temama i stajalištima Hrvatske o odlukama koje su važne za budućnost Hrvatske, ali i Europe. Govor koji smo imali prošli tjedan jako je dobro prihvaćen među povjerenicima", pohvalio se Plenković.
Premijer je rekao da je za Hrvatsku posebno važna bila tema koja se odnosi na pitanja daljnjeg proširenja Europske unije i prošli tjedan predstavljene strategije proširenja Europske unije na države zapadnog Balkana - Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo. Dodao je i da se na na Hrvatsku gleda kao na zemlju koja ima vrlo bitnu ulogu u procesu proširenja EU-a, kao jedna poveznica zbog teritorijalne blizine.
"Na Hrvatsku se gleda kao na zemlju koja ima vrlo bitnu ulogu, sa svojim iskustvom i s blizinom svih šest država koje su u procesu proširenja, a to su praktički sve naše bliže i malo dalje susjedne države", rekao je Plenković, dodajući da bi Hrvatska trebala odigrati ulogu "poveznice, poticaja i transfera znanja". "Ali isto tako (...) sve te zemlje trebaju biti vrednovane na temelju individualnih postignuća i na temelju ispunjavanja kriterija. To je okvir u kojemu ćemo voditi našu odgovornu politiku i nastojati da sve nama susjedne zemlje što učinkovitije i brže ispune kriterije i postupno postanu članice EU-a", rekao je Plenković.
"Smatramo da je to u njihovom interesu, ali i u interesu Hrvatske", dodao je Plenković, istaknuvši da je "upravo takva politika, uključujući i rješavanje otvorenih graničnih pitanja, primljena s puno razumijevanja od strane predsjednika Junckera i Tuska, i cijelog kolegija Komisije".
U Bruxellesu se raspravljalo i o proračunu EU-a u razdoblju od 2020. do 2017. godine. S obrizom na izlazak Velike Britanije iz EU-a, zemlje koja je bila jedna od najvećih uplateljica u proračun EU-a, morat će doći do korekcija iznosa koje svaka od članica uplaćuje u proračun Unije.
"Ako treba, Hrvatska je spremna povećati davanja", rekao je Plenković naglasivši da je u tom smislu najvažnije kako će se postaviti najveće i najbogatije države Unije koje i najviše uplaćuju u zajednički proračun EU-a.
Premijer je najavio i da će Ministarstvo poljoprivrede idući tjedan isplatiti milijardu kuna za 100.000 poljoprivedenih gospodarstava.
Novosti za strateške projekte i privatne investitore
Vlada je usvojila Nacrt konačnog prijedloga zakona o strateškim investicijskim projektima koji je predstavila ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Istaknula je kako zakonske izmjene za cilj imaju pojednostavljenje i ubrzanje postupka, posebno kad je riječ o privatnim investicijskim projektima jer su do sada uočeni nerazumijevanje odredbi i pravno-tehnički nedostaci.
Izmjenama zakona predlaže se smanjivanje financijskog limita kojim se projekt može prijaviti za listu strateških investicijskih projekata - do sada je to bilo 150 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna kuna na otocima, a sada se smanjuje na 75 milijuna kuna, odnosno 10 milijuna na otocima.
Također, smanjuje se i iznos bankarske garancije, odnosno dokaza o izvorima financiranja s 10 na 5 posto vrijednosti projekta, a priznavat će se i sredstva uložena u pripremu projekta.
Redefinira se i način raspolaganje nekretninama: ako investitoru nedostaje do 50 posto zemljišta ili nekretnine koja je u državnom vlasništvu, može ga dobiti direktnom pogodbom s Vladom. Ako mu nedostaje više od 50 posto, onda će morati ići na javni natječaj.
Premijer Plenković ustvrdio je kako je cilj zakona jačanje investicijske klime.
Povezivanje obrazovanja i sektora rada
Vlada je usvojila i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju koji bi trebao pomoći da se potrebe tržišta rada usklade sa obrazovnim sustavom i "jačanjem" deficitarnih zanimanja. Zakonom se uređuje uspostava regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezanih sa sektorom rada, a sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Ti će centri biti mjesta izvrsnosti koja će provoditi programe redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja, kao i druge oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, pružati inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice, ističe državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.
Jača se i učenje temeljeno na radu, pa se tako prvi put u strukovnom obrazovanju definira pojam učenja temeljenog na radu koje se mora provoditi u suradnji ustanove za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata te se definiraju načini provedbe učenja temeljenog na radu.
Zakonom se omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
Također, poboljšava se provedba praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja (trogodišnji programi obrazovanja) zbog ograničenja na rad maloljetnika pri provedbi praktične nastave i vježbi.
Radi sprječavanja terorizma MUP će prikupljati i analizirati podatke o putnicima u zračnom prometu
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela kojim se u naše zakonodavstvo implementira direktiva EU-a kojoj je cilj povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima.
Predloženim se zakonom stoga propisuje obveza i postupak prijenosa podataka o putnicima u zračnom prijevozu koje prikupljaju zračni prijevoznici te obrada tih podataka od strane nadležnih tijela, utvrđivanje nadležnih tijela za traženje i primanje podataka o putnicima, njihovu obradu i čuvanje, rokovi čuvanja podataka o putnicima, utvrđivanje tijela nadležnog za depersonalizaciju tih podataka te sankcije za neispunjenje obveza propisanih zakonom.
Pritom se zračnim prijevoznicima ne nameću nove obveze prikupljanja dodatnih podataka od onih koje su imali do sada u sklopu redovitog poslovanja, a dužni su ih dostavljati jedinici za informacije o putnicima ustrojenoj u MUP-u, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Putnicima se ništa neće promijeniti osim što će svi ti podaci, koji se već i sada prikupljaju, biti dostupni i nacionalnoj jedinici za praćenje sigurnosti zračnog prometa, kazao je Božinović.
Nakon obrade tih podataka, ako se utvrdi mogućnost da bi određena osoba mogla biti uključena u kaznena djela, MUP dostavlja te podatke i rezultate obrade tijelu nadležnom za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.
U Hrvatskoj su to SOA, VSOA, Carinska uprava, Porezna uprava, Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, DORH i sudovi, a što se tiče stranih to su ona tijela koje države članice nominiraju da su njihova nacionalna tijela te Europol, kazao je ministar.
"Sredstva za provedbu osigurana su u proračunu u okvirnom iznosu nešto većem od 21 milijun kuna, a navedeno će se financirati sredstvima iz fondova EU-a", kazao je Božinović.
Ako ne dostavi podatke zračni prijevoznik kažnjava se, naime, novčanom kaznom od 150 do 300 tisuća kuna te odgovorna osoba u tvrtki sa 10 do 30 tisuća kuna, a ako ponovi prekršaj kazne su još strože, odnosno od 300 do 750 tisuća kuna za zračne prijevoznike te od 15 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u toj tvrtki, rekao je ministar. (Hina/N.C.)
