Prema Vladinu prijedlogu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga kompanije koje su u 2022. godini imale prihode veće od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Premijer Andrej Plenković ponovio je da dodatni porez nije nikakva kazna, već doprinos solidarnosti onih koji imaju najviše u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje: "Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe ovim porezom bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu."
Istaknuo je da je ovaj porez jednokratan i da je Vlada usmjerena na porezno rasterećenje, što je i dokazala poreznom reformom.
Prikupljena sredstva, kako se navodi i u zakonskom prijedlogu, bit će namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda.
Novi porez izazvao je mnogo negodovanja, pa i šok u dijelu poslovne javnosti, neki su zaprijetili i tužbama, no Vlada ne odustaje. Ipak, u odnosu na provedeno javno savjetovanje izvršene su određene dorade, i to, kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić, radi ''pravičnijeg postavljanja zakonskog prijedloga''.
Između ostalog, što se tiče razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice, sada je propisano da se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Drugim riječima, za četiri prethodne godine, ako su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati, objasnio je Zrinušić.
Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, u obzir se neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje.
Pročitajte i ovo
Definirano je i da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.
Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.
Moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit, stoji u prijedlogu zakona.
Također, obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
Zrinušić je objasnio i da kad je riječ o paušalnom plaćanju poreza po tonaži broda, ''primjenjivat će se koeficijent na porast prihoda, razmjerno u odnosu na promatrano razdoblje, od 2018. do 2021. godine''.
U slučaju kada se utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza će se utvrditi tako da se na utvrđenu godišnju obvezu poreza po tonaži broda primjeni koeficijent porasta dobiti utvrđene u računu dobiti i gubitka iz poreznog razdoblja u odnosu na prosjek prethodnih poreznih razdoblja koji se neće uvećavati za 20 posto.
Pročitajte i ovo
Zrinušić je rekao da se zakon donosi slijedom primjene uredbe Vijeća Europske unije (EU) o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energenata, koja je predvidjela i uvođenje solidarnog doprinosa.
Što se tiče tehničkih stvari, oporezovat će se samo ekstradobit, ne cijela dobit, objasnio je, odnosno kao primjer naveo: ''Ako je baza bila 100, a dobit je 120, neće se oporezovati ništa, nego tek 121''. Također, ''svaka kuna mora biti solidarno upotrijebljena'', navodi se i u prijedlogu zakona, opetovao je državi tajnik.
No, zbog strukture hrvatskog gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha uredbe, s obzirom na to da je usmjerena na obveznike poreza na dobit u djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75 posto prometa.
Stoga prijedlog obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u RH nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa.
''Smisao zakona je da se oporezuje operativna dobit, a ne nekakva računovodstvena kategorija te će se za dodatno oporezivanje uzimati samo one godine koje su poduzetnici u plusu'', naglasio je Zrinušić.
Upitan strahuje li Vlada ipak od tužbi, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da ''ne zna hoće li biti tužbi, ali ih ne očekuje jer su vodili računa da porez bude horizontalan i usuglašen je na razini koalicije te ne očekuje da bi mogao postati na Ustavnom sudu''.
Podsjetio je na Vladine mjere vezane uz cijene struje, plina i toplinske energije te je uvođenje poreza na ekstradobit nazvao solidarnim doprinosom svih koji su u tom razdoblju imali dobru dobit i koji su dobro poslovali.
"Oni će zato solidarno pomoći svim onima, socijalno najugroženijima, budući da ćemo sva sredstva koja uberemo od tog zakona preusmjeriti prema socijalno najpotrebitijima", istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Dodao je kako su državne mjere pomoći građanstvu i gospodarstvu još na snazi, odnosno da vrijede do prvog kvartala iduće godine: ''Nakon toga Vlada će pratiti situaciju i ponovno intervenirati, vjerojatno produljenjem mjera, a možda i dodatnim mjerama''.
