Hrvatska je dobila jednoglasnu potporu unutar Europske unije da ćemo 1. siječnja 2023. godine postati dio šengeneskog prostora, kazao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković podsjetivši na jučerašnju veliku vijest te je zahvalio svima koji su sudjelovali u tom procesu.
''Ovo je veliki uspjeh i godina isporuka'', opetovao je premijer istaknuvši da smo ispunili 281 kriterij. ''Pelješki most - povezivanje hrvatskog teritorija i juga Dubrovačko-neretvanske županije, europodručje, postupna zamjena kune s eurom - proces koji je trajao pet i pol godina i sada Schengen'', pobrojao je Plenković, koji se sjetio i hrvatskih branitelja kazavši da ''ništa što se događalo proteklih 30 godina ne bi bilo moguće bez njih''.
Podsjetio je da Hrvatska ima 80 posto robne razmjene s članicama šengenskog prostora, a 75 posto turista dolazi u Hrvatsku iz članica šengenskog prostora što za njih znači jednostavniji i brži dolazak.
''Mislim da možemo biti ponosni na sve ono što smo zajednički u ovom pogledu učinili'', smatra Plenković koji je istaknuo i da je samo 15 zemalja u svijetu u NATO-u, EU, europodručju i šengenskom prostoru, a jedna od njih je i Hrvatska.
Imali smo jako dobar sastanak s udrugama osoba s invaliditetom, istaknuo je također. Sprema se, naime, prosvjed osoba s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju 15. prosinca na Markovu trgu, a njime se traži donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, Zakona o osobnoj asistenciji i žurno osiguranje pomoći i podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju.
Podsjetio je, između ostalog, i na dva tužna događaja - smrt Pavla Miljavca te je još jednm obitelji izrazio sućut te zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku, te pad MiG-a 21.
''Očito je bilo zbog tehničkog kvara, ali istraga će pokazati. Oba pilota su preživjela, jedan je na kućnoj njezi, drugi je operiran i oporavlja se'', kazao je premijer i ponovio da u Hrvatsku uskoro stižu francuski Rafalei: ''Za razliku od MiG-ova, Rafale ima dva motora i na taj način je puno sigurniji za letenje, a da ne govorim o svim drugim performansama četvrte generacije''.
Radi hitne nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa od Francuske, Vlada je i donijela odluku o preraspodjeli proračunskih sredstava za ovu godinu te dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026.
Pročitajte i ovo
Plenković je pozdravio i potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a što će biti značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dvije države.
Podsjetio je i na ukidanje viza te ulazak Hrvatske u global entry program - programu američkog Ministarstva domovinske sigurnosti koji omogućava ubrzan prelazak američkih granica za prethodno odobrene putnike: ''To je pokazatelj da idemo u daljnje produbljenje odnosa s Washingtonom što je itekako važno i u globalnim razmjerima i u kontekstu bilateralnih odnosa''.
''1. siječnja je trenutak značajne promjene međunarodnog položaja Republike Hrvatske'', zaključio je, a osvrnuo se i na današnju utakmicu na Svjetskom nogometnom prvenstvu te poručio: ''Želimo svu sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam je već pružila fantastične doživljaje''.
''Ovo je vrijeme za solidarnost''
Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i Prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, neke su od ključnih točaka na dnevnom redu sjednice Vlade.
Poslodavci se nikako ne mire s porezom na ekstraprofit koji je Vlada odredila za sve iznad 20 posto rasta dobiti u ovoj godini. Sve što je iznad toga, bit će oporezovano dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto.
Poduzetnici, koji poručuju da su očajni i razočarani, tvrde da je takav potez nevjerojatno štetan za gospodarstvo na pragu recesije i žele da Vlada odustane od tog nameta. Štoviše, neki poslodavci već razmatraju tužbe protiv države.
Plenković je višekratno poručio da je riječ o doprinosu solidarnosti te je i danas poručio da se ne radi o kazni.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Potrebna je, kaže, pravednija podjela tereta krize koja pogađa sve u društvu: ''Sva sredstva koja se prikupe, do zadnje lipe, bit će transferirana najranjivijima u hrvatskom društvo. Ovo je vrijeme za solidarnost''.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđa povećanje materijalnih prava pojedinim skupinama zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto proračunske osnovice na 125 posto proračunske osnovice odnosno sa 2.328 na 4.157 kuna.
Povećanje se odnosi na naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju, naknadu za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na naknadu za vrijeme prava na rad na pola radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.
Povećava se i naknada roditeljima koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Također, povećava se naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža, a povećana je i novčana naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena odnosno dopusta za slučaj smrti djeteta onih koji su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
''Predloženo povećanje prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika'', kazala je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Primjena zakona očekuje se početkom iduće godine, a za njegovu provedbuu je potrebno dodatnih 144,5 milijuna kuna u 2023. godini te 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.
