U svijetu živi oko 3 miljuna iseljenih Hrvata. Najviše ih je u SAD-u, oko milijun i 200 tisuća. Vlada ih sve planira okupiti u registru iseljenika te izmjeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu.

Galerija


Patricio Petrić živi u Sesvetama, no rođen je u Buenos Ariesu. Otac mu je Hrvat, majka Argentinka. Za vrijeme srednje škole vratio se u Hrvatsku. Danas radi kao pravnik, a uz Argentinu ga veže jedino nogomet.

Vezani članci Slika nije dostupna "U Hrvatskoj je loše i preporučam svakom mladom čovjeku da ode u Njemačku" Slika nije dostupna VIS U NOVOM RUHU Ne mogu pomoći u novcu, ali mogu volonterskim radom

"Hvala Bogu, ne osjećam se kao stranac kao Hrvatskoj, niti se osjećam kao stranac u Argentini. Jedina činjenica je da nisi odavde, ali to je okej, jezik koji možda nisi savladao i to što ponekada razmišljaš kako bi se neke stvari rješavale u nekoj zemlji iz koje dolaziš", kaže Patricio.

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost i zdravstvo, kao nedostatak sporu birokraciju.

"Planiram ostati. Mislim da je Hrvatska jako kvalitetna zemlja", ističe Patricio.

Izvan RH živi skoro još jedna Hrvatska

Dok se Patricio vratio, u svijetu živi oko 3 miljuna iseljenih Hrvata. Najviše ih je u SAD-u, oko milijun i 200 tisuća, Argentini 250 tisuća, Australiji između 150 i 300 tisuća, Kanadi oko 200 tisuća, Čileu oko 150 tisuća. Vlada ih sve planira okupiti u registru iseljenika. Kako bi ih privukla natrag, organizirat će im i ljetne škole jezika.

"Kroz različite projekte pokušavamo ojačati suradnju s Hrvatima izvan RH i time pokazati pune potencijale naše Domovine. Ako ništa drugo da djeca naših iseljenika, naši potomci upoznaju te potencijale", kaže državni tajnik središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Iseljenici pak kao glavne probleme ističu teško stjecanje državljanstva te nemogućnost ostvarivanja prava glasa.

"Nažalost i dan danas ljudi moraju putovati i po 5 tisuća kilometara da izvrše taj glas, a to je neprihvatljivo", smatra Ivan Grubešić iz savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.

Dok su izmjene Izbornog zakona podijelile i Hrvate u Domovini, Vlada iseljenicima obećava novi Zakon o hrvatskom državljanstvu. Njime bi iseljenici do državljanstva mogli i bez poznavanja hrvatskog jezika i kulture, i to i generacije starije od 3. koljena. Povećat će se i dobna granica za prijavu u evidenciju s 18. na 21. godinu.

Predsjednica podržava, oporba ne

Od novog Zakona puno očekuje i predsjednica koja ga je u petak spomenula u svom govoru u Iloku.

"Trebamo se osloniti i na naše iseljeništvo koje pokazuje veliko zanimanje za useljavanje u Hrvatsku. Zato pozdravaljam najavljene izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje će uvelike olakšati stjecanje državljanstva našeg iseljeništva", kaže predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Iz oporbe pak poručuju kako najavljene izmjene neće vratiti iseljenike, već vladajućima stvoriti instrument za prikupljanje glasova u dijaspori.