Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prije usvajanja dnevnog reda sjednice Vlade, premijer Zoran Milanović izvijestio je kako pozdravlja deklaraciju koja je usvojena u Saboru o puštanju Vojislava Šešelja iz Haaga.


'Ono što je bitno jest da javnost zna da Vlada ima inicijativu', rekao je Milanović. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izvijestila je što je sve Vlada do sada učinila kao reakciju na puštanje Šešelja na slobodu.

Vezani članci Zoran Milanović UŽIVO Izjava predsjednika Zorana Milanovića iz Križevaca Premijer Andrej Plenković Plenković: "Situacija je relativno dobra, imamo žarišta u nekim županijama." Beroš otkrio gdje je u Hrvatskoj britanski soj najrašireniji

Rekla je kako je Vlada reagirala istog dana kada je Šešelju odobreno privremeno puštanje na slobodu, 6. studenog. Između ostalog, Vlada je o svom stavu informirala vijeće za vanjske poslove EU.

'Ovakvo divljanje direktno šteti odnosima u regiji. Upućena su pisma predsjedniku i tužitelju haškog tribunala, UN-u', rekla je Pusić te je dodala kako je potrebno od srpske vlasti zatražiti da se distanciraju od Šešeljevih izjava.

- Pismo predsjednika RH upućeno je predsjedniku Haškog tribunala

- Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uputio je pritužbu tužitelju

- Vijeće ministara EU obaviješteno je zato što Šešeljeve izjave namjerno narušavaju regionalnu suradnju i europski put

- Vlada ima inicijativu preko stalne misije u New Yorku i drugih kanala.

'Sve je po proceduri i više od toga. I ja sam se očitovao prošli tjedan. Od vlasti u Srbiji očekujem jasan stav o Šešelju i poštivanje europskih pravila. Neka pravila su napisana, a neka u kulturi', zaključio je ovu temu Milanović.

Kosor: Šešelj širi mržnju, zastrašuje i ponižava žrtve i svjedoke

Zakon o strateškim investicijskim projektima

Zbog nedostataka uočenih u godinu dana provođenja, na dnevnom redu sjednice Vlade bile su izmjene i dopune Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Ovo je dodatno pogodovanje, procedura je još lakša. Onima koji žele ulagati dajemo prvi vjetar u leđa. Pravila su blaža! Zoran Milanović

Investitorima se tako predloženim izmjenama i dopunama zakona omogućava lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt, a razlog leži u činjenici da većina do sada prijavljenih investicijskih projekata nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju.

Novina je i odredba da privatni zainteresirani investitor, u roku od 60 dana od dana donošenja Vladine odluke o proglašenju strateškog projekta, mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta. To uključuje bankarsku garanciju domaće ili strane banke, i/ili namjenski deponirana oročena novčana sredstva na rok od devet mjeseci.

Propisuje se i postupak odabira potencijalnih strateških projekata koji bi se mogli realizirati na nekretnini nad kojom država ima većinu suvlasničkih dijelova, prema stanju u zemljišnim knjigama, ili nekretnini nad kojom država i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinu suvlasničkih dijelova, a koja je prostornim planom planirana za razvoj investicijskih projekata.

Povjerenstvo za investicije sastalo se tek nekoliko puta, država je do sada razmotrila i uvrstila u strateške projekte samo njih 5!

Prema prijedlogu, strateški projekti mogli bi se realizirati i na pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu s navedenim nekretninama. Novost je i da zainteresirani investitor privatni ili javno-privatni projekt prijavljuje Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK).

'Ukupno je 5 projekata proglašeno strateškim, još 9 ih je spremno, dok se 18 nalazi u završnoj fazi provjere', izvijestio je ministar Ivan Vrdoljak.

'Ovo je dodatno pogodovanje, procedura je još lakša. Ove su dopune potaknute iskustvom, kako onima koji žele ulagati dati prvi vjetar u leđa. Pravila su blaža', rekao je Milanović.

Plan razvoja kliničkih bolničkih centara

Na dnevnom redu Vladine sjednice je bio i prijedlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014. - 2016. kojim se inzistira na kvaliteti i dostupnosti zdravstvene usluge te racionalizaciji sustava.

Cilj je Nacionalnog plana smanjenje stope akutnog bolničkog liječenja za 10 posto, dovođenje prosječne stope popunjenosti kreveta na 80 do 85 posto (ovisno o djelatnosti), smanjenje duljine bolničkog liječenja za 10 do 40 posto (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećanje broja ambulantnih usluga za minimalno 10 posto te povećanje broja slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto.

Nacionalni plan se temelji na četiri regije zdravstvenog planiranja - Središnja i sjeverna regija, Istočna regija, Južna te Zapadna regija. U svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar koji će biti krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice.

'Funkcionalnom integracijom bolnica poboljšat ćemo upravljanje i usluge te racionalizirati troškove', rekao je ministar zdravlja Siniša Varga.

'Tražimo visokomotivirano osoblje'

Govoreći o nacrtu prijedloga dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine, ministar Ante Kotromanović rekao je kako su prioriteti dugoročnog plana razvoja OSRH opremanje i modernizacija. 'Tražimo visokomotivirano osoblje', rekao je Kotromanović.

'U 2015. mora se na EU poslovima zaposliti još novih 349 ljudi', rekao je Branko Grčić.

Ministar Branko Grčić je predstavio prijedlog odluke o zapošljavanju u središnjim tijelima državne uprave, uredima Vlade, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj.

'Nakon ulaska u EU trebamo povećati kapacitet ljudi koji bi radili na navedenim poslovima. Vlada nije jedina koja sudjeluje u tom procesu. Tu su jedinici lokalne i regionalne samouprave, nevladine organizacije i gospodarstvenici', rekao je Grčić te dodao da je na tim poslovima u ovom trenutkom zaposleno oko 1.000 ljudi.

U 2015. mora se na EU poslovima zaposliti još novih 349 ljudi.

Na dnevnom redu su bile i izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Izvješće o provedbi provjere potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o donošenju Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook